ČINJENICA da je HTV ovih dana, usred pandemije covida-19, odlučio emitirati dokumentarni serijal Susreti s autizmom: Prava istina, koji obiluje antivakserskim porukama, izazvala je veliko negodovanje među stručnjacima, u javnosti i na društvenim mrežama.

Naime, plašenje tezama o štetnosti cijepljenja, kojeg ne manjka u serijalu, potpuno je antiznanstveno i neprikladno uvijek, no posebno je opasno kada dolazi s nacionalne televizije, i to usred pandemije, kada cijelo čovječanstvo polaže nadu u što skoriji razvoj cjepiva koje bi nam trebalo omogućiti da se vratimo normalnom životu.

Štoviše, čak i prije nego što dočekamo cjepivo za covid-19, na jesen će za sve rizične biti važno cijepiti se protiv gripe kako bi se zaštitili barem od tog patogena koji bi zajedno s covidom-19 mogao napraviti goleme probleme. Kombinacija te dvije bolesti mogla bi biti značajno ozbiljnija od svake same za sebe, a usto bi zdravstveni sustavi mogli biti prekapacitirani preko svih granica jer bi mnogi ljudi simptome prehlade ili gripe u strahu mogli zamijeniti za simptome covida-19.

Dokumentarac u pet nastavaka, koji se emitira na programu HTV 4, među ostalim, daje poveći prostor neznanstvenim antivakserskim tezama Lucije Tomljenović i Lidije Gajski, ali i spekulacijama nekih drugih aktera poput roditelja djece s autizmom koji ne raspolažu znanjem o cjepivima, a emocionalno su involvirani.

Capak: To su notorne laži

Širenje antivakserske propagande u medijima za Index je komentirao šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

"Ja apsolutno, kao ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo i kao javnozdravstveni stručnjak, smatram da treba ograničiti pristup medijima antivakserskim organizacijama i pojedincima zato što šire neistine i lažne informacije o učinkovitosti i nuspojavama cijepljenja, a da se pritom ne daje mogućnost znanosti i stručnjacima koji se time bave, prije svega epidemiolozima, vakcinolozima, imunolozima i pedijatrima, da daju odgovarajuće odgovore na njihove optužbe i teze", rekao je Capak.

"Takvih pokušaja je već bilo. Bile su rađene i emisije u kojima su se pozivali po jedan antivakser i jedan stručnjak pa se kod građana stvarao dojam da nitko nije pobijedio, što je lažan dojam jer iza pobornika cijepljenja stoji čitava vojska javnozdravstvenih stručnjaka, dok su antivakseri pojedinci koji stvaraju veliku galamu, a time i štetu. Taj lažan dojam koji se stvara u javnosti napravio je nama javnozdravstvenim djelatnicima ogromnu štetu. Ja sam protiv toga da se njima daje prostora, osobito u obliku cijelog serijala, osobito ako se struci ne daje mogućnost da objasni o čemu se tu zapravo radi. Ljudi na temelju takvih priloga stječu dojmove da postoje neki znanstveni dokazi o povezanosti cijepljenja i cjepiva protiv ospica, što je notorna laž jer su to brojne znanstvene studije demantirale. Nažalost, to ostaje u internetskom prostoru. No ako se ljudima daje prilika da to gledaju i u medijima, onda je to jako loše za javno zdravstvo i zdravlje ljudi", poručio je Capak.

Lucija Tomljenović

Lažna teza o strahovitom porastu slučajeva autizma

Upravo ovo što navodi Capak, nepostojanje pravog znanstvenog osvrta, jedan je od ključnih problema serijala.

Primjerice, neuroznanstvenica hrvatskih korijena Tomljenović u jednom prilogu govori da se u razvijenom svijetu u posljednjih 30 godina bilježi zabrinjavajući porast pojavnosti autizma za 2000 do 3000 posto, što se, kako tvrdi, ne može objasniti službenim tumačenjima da je trend posljedica sve boljeg dijagnosticiranja koje je omogućilo bolje razlučivanje autizma od nekih drugih problema u kognitivnom razvoju (video dolje – 26 minuta 10 sekundi).

"Dosta se dugo smatralo da je to zbog bolje dijagnoze, no ta teza je srušena jer su se jednostavno dijagnostički kriteriji vrlo malo promijenili u zadnjih 20 – 30 godina da bi objasnili taj strahoviti porast u učestalosti autizma", tvrdi Tomljenović.

To je na više načina u suprotnosti s tumačenjima svjetskih znanstvenika i znanstvenih institucija kojih u serijalu jednostavno nema.

Prije svega ne stoji teza da se zadnjih 30 godina bilježi porast broja slučajeva autizma od 2000 do 3000 posto. Prema američkoj organizaciji Centers for Disease Control and Prevention (CDC), broj djece s dijagnosticiranim autizmom u SAD-u je od 2000. godine do 2016. porastao sa 6,7 na 1000 djece (0,67%) na 18,5 na 1000 djece (1,85%), što znači da je u 16 godina porastao za oko 170 posto. Sličnim statistikama raspolaže i Autism Society. Naravno, i to je velik porast, ali je neusporedivo manji od onoga koji navodi Tomljenović.

Također, potpuno je kriva tvrdnja da je teza o poboljšanju dijagnostike srušena. Primjerice, ugledni američki časopis Psychology Today 2018. godine, dakle, niz godina nakon snimanja hrvatskog dokumentarca iz 2012., tumačenje o boljoj dijagnostici iznosi kao jedno od glavnih.

Uz dijagnostiku, kao mogući razlog porasta prevalencije autor predstavlja i utjecaj napretka medicine koji omogućuje da sve više djece preživi teške bolesti. Također, dio trenda može se objasniti i činjenicom da se autizam posljednjih godina u zapadnim zemljama dijagnosticira u sve ranijoj dobi, u kojoj je teško razlikovati simptome autizma od drugih kognitivnih problema, pa čak i od kasnog početka govora. Zahvaljujući tome ispada da gotovo sva djeca u dobi od 2 godine pokazuju barem neke od 'simptoma' autizma. Ovaj posljednji razlog može biti uzrokom da se barem nekoj djeci koja sa zakašnjenjem razvijaju sposobnosti govora u ranoj dobi, prije druge godine, pogrešno dijagnosticira autizam. Pritom autor teksta ističe da djece koja kasno počinju govoriti ima oko 1 na 10, što je mnogo više od udjela autizma koji je 1 na 59. Dakle, prilike za pogreške ima jako puno.

Konačno, ako se granična dob za testiranje stalno pomiče unazad, kao što se to zbiva posljednjih godina, onda se u nekom određenom razdoblju (primjerice od nekoliko godina) stvara kumulativan efekt povećanja prevalencije jer će se slučajevi autizma kod djece mlađe dobi pribrojiti slučajevima kod starije. Da bi se ispravno pratio trend, trebalo bi ustaliti statistike za istu dob kroz duže razdoblje.

Lažna teza da cjepiva uzrokuju autizam

Nakon fabricirane teze o razmjerima porasta prevalencije autizma, epizoda se nastavlja drugom lažnom tezom kojom se rado koriste antivakseri. Prilog prvo predstavljaju iskustva i sumnje roditelja djeteta s autizmom da bi uzrok mogla biti cjepiva, a nakon toga slijedi 'suosjećajno tumačenje' Tomljenović:

"Njih se tretira kao luđake i paranoične osobe koje traže nekog krivca za nešto za što su možda i sami krivi. U tome je čitava tragedija. Znam osobno obitelji koje su optužene za maltretiranje vlastite djece samo zato što te obitelji sumnjaju u cjepiva."

Na to se, s još opasnijom tezom, nadovezuje naša najpoznatija antivakcinalistica Lidija Gajski.

"Znanstvenih istraživanja koja bi dokazala izravno korist od cijepljenja, odnosno činjenicu da cijepljena populacija ima manju šansu da se razboli od necijepljene, ustvari nema", tvrdi naša internistica unatoč općem konsenzusu medicinske struke da je cijepljenje najveće medicinsko postignuće svih vremena.

Koliko je to nebulozna izjava, dobro svjedoči tablica koja pokazuje koliko se smanjila smrtnost od određenih zaraznih bolesti u SAD-u nakon izuma cjepiva (dolje).

Osim toga, poznato je da se očekivano trajanje života prije 10-ak tisuća godina, u vrijeme prve poljoprivredne revolucije, drastično smanjilo jer su se ljudi počeli baviti stočarstvom i počeli živjeti u većim skupinama, što znači da su bili u trajnom i bliskom kontaktu jedni s drugima i sa životinjama, čime se olakšao prelazak životinjskih patogena na ljude.

Očekivano trajanje života u posljednjih se stotinjak godina drastično produžilo, štoviše udvostručilo, a to se ponajviše može pripisati cijepljenju.

Antivakseri će na grafikone koji jasno pokazuju smanjenje smrtnosti zahvaljujući cjepivima obično nuditi tumačenje kako se ono treba pripisati povećanju higijene, boljoj prehrani i sl. No to je ludost jer se mnoge zarazne bolesti odlično šire preko zraka, bez dodira, a također je očigledno da se šire i u vrlo razvijenim zemljama s visokim standardima ako nema cjepiva ili ako padne procijepljenost.

U emisiji slijede brojne spekulacije na razini rekla-kazala i dnevnih vijesti o aktivnostima antivaksera u svijetu, a potom i ničim potkrijepljena teza da su se djeca zauvijek promijenila nakon cijepljenja. Epizoda za ilustraciju predstavlja primjer dvoje malih Amerikanaca čiji roditelji traže odštetu od države.

"Trajno oštećenje mozga u obojice izazvano je živom iz tiomersala, donedavno raširenog konzervansa koji se stavlja u cjepiva", tumači autor.

Takvo dokazivanje na temelju pojedinačnih primjera i korelacije, a bez dokaza o stvarnoj uzročnosti, u znanosti se smatra pseudoznanošću.

Lažna teza o štetnosti više cjepiva

Slijed se nastavlja Tomljenovićkinim predstavljanjem još jedne poznate antivakserske teze prema kojoj je dio problema u navodno pretrpanom kalendaru cijepljenja:

"Mi definitivno izazivamo buru svojim istraživanjima jer su tako dosta nekonvencionalna i kose se s tim nekim opće prihvaćenim pretpostavkama, ali te znanstvene činjenice o vezi imunološkog i živčanog sustava nisu tajna, ali se o njima malo priča jer kad se ide gledati ta znanstvena literatura, postaje očigledno da je iluzorno smatrati da možeš do besvijesti stimulirati imunološki sustav, a da to neće imati negativne posljedice na živčani sustav."

Tu neurologinja hrvatskih korijena zaboravlja da se imunosni sustav djece odmah po rođenju nalazi na udaru raznoraznih patogena u okolišu, a ako se djeca ne cijepe, bit će izložena neusporedivo ozbiljnijoj prijetnji zaraznih bolesti od kojih su još do nedavno bila desetkovana u ranom djetinjstvu.

Sasvim suprotno od iznesene teze, brojne studije pokazale su da rano cijepljenje i kokteli od više cjepiva ne uzrokuju nikakve kronične probleme. Nuspojave višestrukih cjepiva su generalno blage i svode se na povišenu temperaturu i rijetke febrilne napadaje pa ih preporučuju sve svjetske institucije poput WHO-a ili CDC-a.

Lažna teza o opasnim metalima u cjepivu

Dokumentarac se nastavlja još jednom klasičnom antivakserskom laži:

"Nakon što je tiomersal potpuno izbačen iz cjepiva, u Kaliforniji je uočen pad pojave autizma od 22 do 35 posto. No tiomersal je i dalje bio prisutan na svjetskom tržištu. Šteta koja bi nastala od povlačenja zaliha za industriju cjepiva je bila važnija od štete i posljedica za zdravlje ljudi."

Nakon što priznaje da je tiomersal gotovo potpuno izbačen iz upotrebe, Tomljenović prst krivnje okreće prema novom krivcu - aluminiju koji se, kako tvrdi, ne može izbaciti jer djeluje kao nužan pojačivač. Drugim riječima, gledateljima poručuje da uopće ne moraju razmišljati, da cjepiva jednostavno moraju biti štetna, s tiomersalom, bez njega, s aluminijem ili s nečim trećim.

Slične teze redaju se do kraja dokumentarca, a svakome iole upućenijem u temu uzrokovat će povišenu temperaturu i febrilne napadaje.

Lidija Gajski

Stotine znanstvenih studija pobile su tezu o autizmu

Sve teze o cjepivima navedene u dokumentarcu čiste su besmislice. Naime, cijeli niz studija pokazao je da je nakon izbacivanja tiomersala iz cjepiva 1999. (zbog pritiska javnosti) pojavnost autizma nastavila rasti istim tempom.

Na temu mogućih štetnih učinaka konzervansa poput žive i drugih metala u cjepivima ili broja cjepiva u kalendaru napravljene su doslovno stotine studija. Ni jedna ozbiljnija nije potvrdila teze antivakcinalista.

Naprotiv, jedna od najpoznatijih svjetskih studija na tu temu, golema danska studija provedena na pola milijuna djece rođene između 1991. i 1998., pokazala je sasvim suprotno. U njoj je uspoređen postotak pojavnosti autizma među djecom cijepljenom trostrukim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) i necijepljenom djecom, a nalaz je bio da nije bilo nikakve razlike.  

Na temelju brojnih sličnih rezultata glavna znanstvena i medicinska tijela, poput Institute of Medicine i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao i američkih agencija kao što su Food and Drug Administration (FDA) i Centers for Disease Control and Prevention (CDC), odbacila su svaku ulogu tiomersala u autizmu i drugim neurorazvojnim poremećajima.

Toksičnog spoja žive ima više u obroku ribe

Ovdje treba istaknuti da se živa u konzervansu cjepiva ne koristi u čistom obliku u kojem je vrlo toksična. Ona se ondje ne nalazi ni u vrlo toksičnom obliku metil-žive kakav je prisutan u ribama i drugim morskim organizmima, a ima sklonost nakupljanja u organizmu. Ona je prisutna u manje toksičnom obliku etil-žive koji se otapa u vodi i izlučuje se iz tijela kroz nekoliko dana, i to u minijaturnim količinama kakve bi čovjek u toksičnijem obliku metil-žive mogao konzumirati u jednom obroku ribe.

Prema svim znanstvenim studijama, jedina poveznica između autizma i cijepljenja jest u vremenskoj koincidenciji. Naime, autizam se kod djece počinje prepoznavati te čak napredovati upravo negdje u vrijeme kada se obavlja cijepljenje većinom preporučenih cjepiva s kalendara. Stoga se može dogoditi da neko dijete čak počne nešto gugutati ili pokazivati određenu pozornost, da bi negdje između prve i druge godine počelo pokazivati znakove koji će se protumačiti kao nazadovanje. Kako se u toj dobi obično zbiva cijepljenje, sumnja će pasti na cjepivo. No, kako smo već upozorili, korelacija i uzročnost nisu isto. Primjerice, porast pojavnosti autizma raste sličnom stopom kao i prodaja organske hrane, međutim, nitko iz toga neće zaključiti da organska hrana uzrokuje autizam.

Istraživanja Tomljenović ugledni časopisi odbacuju

Jedan od ključnih problema dokumentarca je to što se u njemu Tomljenović i Gajski predstavljaju kao znanstveni autoriteti. Međutim, za Gajski je jasno da nije stručnjakinja u tom području, a Tomljenović su u više navrata prokazivali brojni domaći i strani novinari, blogeri i analitičari, a studije su joj u više navrata povlačene.

O tom problemu već smo pisali na Indexu u tekstu s naslovom: "Blamaža hrvatske protivnice cijepljenja, povučen joj je znanstveni rad".

Ondje smo, među ostalim, prenijeli jedan od podrobnijih kritičkih osvrta na rad Tomljenović i njezinog kolege Christophera A. Shawa objavljen na stranici The Mad Virologist.

Nakon ozbiljnih kritika, prema Retraction Watchu, članak objavljen u časopisu Inorganic Biochemistry povukli su zajednički urednici časopisa i sami autori studije.

Štoviše, Shaw je priznao određene pogreške na koje su ukazivali kritičari, među ostalim, da su neke brojke i ilustracije koje su ukazivale na posljedice cijepljenja bile izmijenjene.

Studije Tomljenović o štetnosti cjepiva financira antivakserski lobi

U istom tekstu upozorili smo i na činjenicu da rad navedenog dvojca financiraju antivakseri, odnosno zagovornici tzv. komplementarne i alternativne medicine (CAM).

Prije svega, to je zaklada Dwoskin Family Foundation koja je u svijetu poznata po antivakserskoj propagandi. Jedna CNN-ova grafika lijepo ilustrira protok novca između raznih antivakserskih organizacija i zaklade Dwoskin. Među ostalim, zanimljivo je i to da je Claire Dwoskin istovremeno članica upravnog odbora poznate antivakserske organizacije National Vaccination Information Center koja dobiva novac od zaklade. Ova organizacija na Jamajci je 2011. organizirala konferenciju o 'sigurnosti cijepljenja' na kojoj je ugostila Tomljenović i Shawa.

Rad našeg dvojca financijski pomaže i poznata antivakserska zaklada Katlyn Fox koja sredstva prikuplja među zabrinutim roditeljima. Drugim riječima, što uplašeniji roditelji to više novca u zakladi i u džepovima antivakserski nastrojenih znanstvenika.

Treći financijer dvojca jest i zaklada Luther Allyn Shourds Dean estate sa sličnim ambicijama.

Kanadski National Post objavio je 2016. da je Laboratorij Tomljenović i Shawa od ove tri zaklade od 2011. do 2016. za svoja istraživanja štetnosti cjepiva ukupno dobio oko 1,4 milijuna USD.

Antivakserska karijera Lidije Gajski u hrvatskoj je javnosti značajno poznatija pa joj ovdje nećemo davati posebnog prostora.

Za kraj nam preostaje nadati se da će se netko na HTV-u probuditi i shvatiti da ljetna sezona, mada je obično vrijeme za repriziranje svega i svačega, budući da se poklapa s pandemijom, nikako nije prikladno vrijeme za širenje straha od cijepljenja. Mi smo ih pokušali probuditi - poslali smo mail s upitima na par adresa odgovornih urednika, no ni nakon više dana nismo dobili nikakve odgovore.