IZ HRVATSKE udruge poslodavaca (HUP) danas su u komentaru prve procjene BDP-a za četvrti kvartal prošle godine, istaknuli kako je rast BDP-a u četvrtom kvartalu od 4 posto godišnje iznad očekivanja zahvaljujući ubrzanju rasta investicija i javne potrošnje.

DZS je danas objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom kvartalu porastao četiri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je sporiji rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 5.2 posto, no to je već sedmi kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

"Rast BDP-a u četvrtom kvartalu od 4 posto godišnje je iznad očekivanja zahvaljujući ubrzanju rasta investicija te javne potrošnje", istaknuli su iz HUP-a.

Navode kako na snažan rast investicija, odgovornih za otprilike pola opće stope rasta, utječe ubrzano povlačenje EU fondova te rastuća orijentacija ekonomije na izvoz. Naime, ona potiče investicije izvoznika u konkurentnost uoči ulaska ekonomije u europodručje, gdje se konkurentski pritisci na naše kompanije pojačavaju, objašnjavaju poslodavci.

Doprinos javne potrošnje rastu BDP-a na razini nešto manjoj od preostale polovice odražava protucikličku potrošnju u jeku energetske krize uz već poznat rastući stupanj sufinanciranja investicija iz EU fondova, kažu u HUP-u.

Napominju i kako je suficit u državnom proračunu na razini od oko 1 posto BDP-a omogućio pravodobno jačanje javne potrošnje, koja je neupitno kratkoročno djelovala stabilizacijski te spriječila snažnije usporavanje BDP-a.

Snažan pad realne kupovne moći, usporavanje izvoza

"Napokon, rast osobne potrošnje usporio je na svega 1.3 posto nakon prosječnih gotovo sedam posto tijekom prethodna dva kvartala, što je potvrda snažnog pada realne kupovne moći", kaže se u komentaru HUP-a.

Također dodaju kako je snažno usporio i rast izvoza roba i usluga na više no upola slabiju dinamiku u usporedbi s prvih devet mjeseci 2022. godine uslijed snažnog usporavanja rasta inozemne potražnje.

"U ovom trenutku zadržavamo procjenu manjeg pada BDP-a u ovoj godini, od oko 0.5 posto, i to nakon kumulativnog rasta od 20 posto tijekom zadnje dvije godine", ističu iz HUP-a.

Navode i kako je nedavno nemali broj analitičara objavio pozitivne revizije prognoza za gospodarstvo eurozone zahvaljujući snažnom padu cijena energenata, značajno manjim rizicima racionalizacije potrošnje energenata te oporavku Kine kao gotovo najvažnije ekonomije za europski izvoz.

"U narednim kvartalnim izgledima razmotrit ćemo mogućnost pozitivne revizije kretanja BDP-a, osobito nakon produljenja mjera za ublažavanje energetske krize sa stabilizacijskim učinkom na poslovanje", navodi se u komentaru.

Opasnost od mogućeg ulaska Njemačke u recesiju

Iz HUP-a napominju kako unatoč oporavku ekonomskog optimizma na horizontu od šest mjeseci izuzetno prediktivno važan IFO indeks poslovne klime u Njemačkoj pokazuje pogoršanu percepciju trenutnog stanja u ekonomiji u skladu s negativnim utjecajem inflacije na kupovnu moć stanovništva, silaznim trendom tvorničkih narudžbi od proljeća lani naovamo te pogoršanjem uvjeta financiranja.

Od prošlog ljeta ESB je podigao ključne referentne kamatne stope za 300 baznih bodova, čemu treba pridodati još 150 baznih bodova do kraja ove godine.

"S prvim kvartalom ove godine očekujemo potvrdu ulaska najveće europske ekonomije - Njemačke - našeg glavnog vanjskotrgovinskog partnera - u recesiju", kazali su u HUP-u.

Pozitivan utjecaj turizma, eurozone i Schengena

Navode i da, kada je riječ o pozitivnim utjecajima na hrvatsku ekonomiju, pozitivno djeluju najave vodećih turističkih operatera za nadolazeću sezonu u godini kad ulazak u Schengen te uvođenje eura pojačavaju naše komparativne prednosti.

Pritom je, kažu poslodavci, rast turizma ograničen padom investicija u kapacitete zadnjih godina u odnosu na pretpandemijske godine, kao i prenapregnutom energetskom te komunalnom infrastrukturom.

U HUP-u očekuju daljnje ubrzanje rasta investicija na 7.5 posto zahvaljujući, kako navode, jačanju priljeva EU fondova te daljnjoj integraciji hrvatskih poduzeća u globalne lance vrijednosti, prilikom čega treba nastaviti jačati investicije u konkurentnost.