Foto: Hina

GLAVNI direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić je izjavio da su preporuke Europske komisije u vezi nacionalnih reformi očekivane i u skladu s onima koje poslodavci stalno šalju i prema ovoj i prema prošlim vladama, ali pitanje je njihove provedbe.

"Mi smo i zadnji puta pozdravili cilj i planove koji su u reformskom paketu upućeni Europskoj komisiji. Sada naravno dolazi onaj 'ali', a to je pitanje provedbe", izjavio je Majetić za Hinu.

Kako ističe, u HUP-u se pribojavaju i iskustveno znaju da je to korak koji nikako da se napravi, da se od plana krene u realizaciju.

"Ono što sada vidimo trenutno u javnom prostoru, ta će realizacija biti izazovna, od samog Sabora pa do svih oporbenih stručnjaka, sindikata i ostalih. Kao udruga poslodavaca sasvim sigurno ćemo podržati i podržavamo da se od tih planova i papira krene u stvarnu implementaciju te da uistino 'skinemo' taj deficit s dnevnog reda i da se krene u promjene koje i Komisija navodi, pa i puno šire", rekao je Majetić.

Europska komisija u srijedu je objavila pet ekonomskih preporuka za Hrvatsku te ocijenila da je njezin reformski program u velikoj mjeri ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita ove godine, sljedeće godine mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjerenog deficita.

U prvoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da ove godine osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita.

U drugoj preporuci upućen je poziv da se do kraja ove godine donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu. Također se preporučuju mjere za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje.

U trećoj preporuci Komisija traži da se smanji rascjepkanost i poboljša funkcionalna distribucija nadležnosti u javnoj administraciji kako bi se povećala učinkovitost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. Također se traži da se u dogovoru sa socijalnim partnerima uskladi okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama, zatim da se pojača nadzor nad učinkovitošću javnih poduzeća i odgovornosti njihovih uprava.

Komisija u četvrtoj preporuci traži da se znatno smanje parafiskalni nameti i uklone restrikcije koje ometaju pristup i praksu reguliranih profesija i smanji administrativni teret za poduzeća.

Peta preporuka se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje kredita koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana u rješavanju kredita koji se ne vraćaju.

Komisija je potvrdila da  Hrvatska zajedno s Portugalom ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, ali ističe da je razina ambicija u nacionalnim programima reformi obiju zemalja u velikoj mjeri odgovarajuća i da potvrđuje njihovu namjeru da korigiraju prekomjerne neravnoteže. Obje zemlje se pozivaju da provedu svoje reformske  programe "temeljito i na vrijeme".

Što se tiče postupka prekomjernog deficita, Komisija navodi da bi Hrvatska mogla prijeći iz korektivne u preventivnu fazu pod uvjetom da ove godine ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita.