HRVATSKA udruga poslodavaca (HUP) smatra da je Hrvatskoj nužna reforma sustava bolovanja jer predstavlja značajno opterećenje za poslodavce te je izvor neefikasnosti tržišta rada, pa predlažu nekoliko mjera, među kojima je skraćivanje trajanja bolovanja na teret poslodavca s 42 na sedam dana.

Uz to, HUP predlaže uvođenje tzv. "waiting days" za kratke izostanke s radnog mjesta, financijsko destimuliranje neopravdanih bolovanja te jačanje kontrola. Te mjere ne bi smanjile razinu socijalne i zdravstvene zaštite, već pridonijele uspostavi pravednijeg i održivijeg sustava koji smanjuje razinu medicinski neopravdanih bolovanja, rasterećuje trošak rada i povećava produktivnost poduzeća i državnih institucija, navodi HUP u svom tjednom analitičkom prilogu "FOKUS tjedna".

Ističu kako poslodavci uplaćuju zdravstveni doprinos od 16,5 posto na bruto plaću, snose trošak naknade za prvih 42 dana bolovanja i pokrivaju trošak zamjene odsutnih radnika ili pad produktivnosti, čime nastaje trostruko financijsko opterećenje koje smanjuje konkurentnost gospodarstva.

Hrvatska je pri vrhu EU-a po trajanju bolovanja na teret poslodavca

Predlažu uvođenje tzv. "waiting days", odnosno uvođenje dva do tri dana godišnje za kratke izostanke bez naknade, koji ne bi bili na teret poslodavcu ni HZZO-u te financijsko destimuliranje neopravdanih bolovanja kroz nižu naknadu od četvrtog do sedmog dana, uključujući smanjenje minimalne naknade na 50 posto plaće za dane provedene na bolovanju.

HUP se zalaže za porezno izjednačavanje naknade koju isplaćuje poslodavac i HZZO te jačanje i ubrzanje kontrola po uzoru na zemlje koje primjenjuju institut liječnika-inspektora, kao što je Italija, koja ima najnižu stopu izostanaka s posla zbog bolovanja od 2,3 posto, u odnosu na hrvatski i EU prosjek od oko 10 posto.

Hrvatska je, kažu, među državama EU-a s najduljim pravom trajanja bolovanja na teret poslodavca (42 dana), uz naknadu od 70 do 100 posto bruto plaće. U regiji srednje i istočne Europe to je oko 15 dana, pri čemu medijalna naknada u EU-u iznosi oko 70 posto bruto plaće, a u CEE regiji ponegdje i niže.

"To je dodatno opterećenje i za savjesne radnike"

Navode i da je u 2024. godini 26 posto kontroliranih bolovanja ocijenjeno medicinski neopravdanima te da je istodobno broj provedenih kontrola tijekom tri posljednje godine više nego prepolovljen zbog nedostatka kontrolora.

"Kada je Hrvatska imala jači nadzor, primjerice 2022., udio lažnih u kontroliranim bolovanjima dosezao je 33 posto, što upućuje da slabiji nadzor smanjuje preventivni učinak i podcjenjuje stvarnu razinu neopravdanih bolovanja", tvrde u HUP-u.

Dodaju da se povećanje opterećenja sustava bolovanja nastavilo i u 2025., stvarajući pritisak na organizaciju rada, prekovremene sate i trošak rada, ali i dodatno opterećenje za savjesne radnike koji preuzimaju posao odsutnih kolega.

Iznijeli su podatke

Prema podacima HZZO-a, tijekom 2024. godine prosječan broj dnevno privremeno nesposobnih za rad na teret sredstava HZZO-a iznosio je 32.940 osoba, i to uglavnom zbog bolesti (24.134 osobe), zatim zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom (6280 osoba), njege člana obitelji (2416 osoba) te pratnje i izolacije (110 osoba).

Na teret poslodavca je pak prosječno dnevno privremeno nesposobnih za rad bilo 33.511 osoba. Prosjek trajanja bolovanja bio je 12,09 dana, od čega na teret poslodavca 7,17 dana, a na teret HZZO-a prosjek trajanja bio je 30,97 dana.

Na bolovanju je u 2024. bilo 1.801.730 osoba, na teret poslodavca njih 1.467.741, a na teret HZZO-a 333.989. U provedenim kontrolama pregledan je 23.571 osiguranik te je utvrđen prestanak medicinskih indikacija za korištenje bolovanja u 6156 slučajeva ili 26 posto kontroliranih.