NA DAN kad se na glavnom zagrebačkom trgu održavao doček Vatrenih i kad su građani iz cijele Hrvatske stizali u Zagreb, HŽ je podbacio. Indexu se javila čitateljica koja je vlakom došla na doček iz Vinkovaca, a navodi kako su ljudi cijelim putem stajali u vlaku jer nije bilo mjesta. Međutim, navodi i kako to nije bio slučaj samo tog dana već proziva HŽ za katastrofalnu organizaciju, ističući kako su gužve u vlaku redovita pojava.

"Logistika je fulala pa su vlak iz Vinkovaca u smjeru Zagreba pustili sa samo 5-6 vagona, a u ponedjeljak je naravno bila velika gužva. No, to se nije dogodilo samo tad, nego i općenito. Putnici pate i zlostavljaju se sustavno. Često putujem i pišem HŽ-u razne reklamacije, no ništa se ne mijenja", rekla nam je putnica.

U HŽ-u se ispričavaju zbog gužve u vlaku te objašnjavaju kako nisu imali više slobodnih vlakova i vagona.

"Ispričavamo se putnici zbog gužve u vlaku. Za prijevoz navijača iz svih krajeva Hrvatske do Zagreba, HŽ Putnički prijevoz koristio je sve raspoložive resurse (vlakove i vagone) kako bi osigurao kapacitete za sve relacije", kratko nam je odgovorila Ivana Čubelić, koordinatorica za odnose s javnošću HŽ Putničkog prijevoza.

Ovo nije izuzetak, sjetimo se snijega u vlaku

Inače, ovo nije prvi put da nam se javljaju čitatelji s neugodnim iskustvima s HŽ-om. Tijekom zime čitatelji su nam slali slike snijega u vlaku, žaleći se kako ne radi grijanje u skoro četrdeset godina starim vagonima.

Istovremeno, Hrvatske željeznice obilno se financiraju novcem iz javnog proračuna, a zauzvrat građani dobivaju lošu uslugu, od gužvi do spore vožnju u neudobnim vlakovima.

Najviše plaće u državnim željezničkim poduzećima dosežu 22.000 kuna, a ne samo članovi uprave, nego i direktori sektora mogu 24 sata na dan koristiti službene automobile. Dva od tri željeznička poduzeća imaju čak 253 službena automobila.

Da su državna željeznička poduzeća neuspješno restrukturirana, te da uprava gotovo i nema odgovornosti, zaključili su stručnjaci Instituta za javne financije.

"Državne željeznice ostaju financijski uteg oko vrata države"

Stručnjaci Instituta za javne financije (IJF), Anto Bajo i Marko Primorac, u publikaciji "Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH" upozorili su da su željeznice neuspješno restrukturirane te da sva njihova poduzeća podnose svoje gubitke državi, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, zaključili su u svojoj analizi.

Navode da željeznička poduzeća zadnjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna. Ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. godine nisu ostvareni, a likvidnost poduzeća je slabija nego prije početka restrukturiranja.

Ukupne obveze željezničkih poduzeća u 2015. iznose šest milijardi kuna, od čega je trećina kratkoročnih obveza.

Željeznice su, pored brodogradilišta i cesta, treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu i na rast javnog duga i proračunskog deficita. Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje nadmašivale 700 milijuna kuna. U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je 12,64 milijardi kuna državnih jamstava . Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države povećali su javni dug za otprilike 1,3 posto BDP-a.

"Po svemu sudeći, državne željeznice ostaju financijski uteg oko vrata države, čak i ako se osigura nastavak restrukturiranja", kažu IJF-ovi analitičari.

Sedam direktora HŽ-a može koristiti automobile 24 sata na dan

Unatoč tome, predsjednici uprava u željezničkim poduzećima nagrađeni su iznimno velikim plaćama, ali i beneficijama poput neograničenog korištenja službenih automobila.

U tvrtki HŽ Infrastruktura zaposleno je 4829 radnika. Prosječna plaća za 2017. godinu iznosila je 6.852,55 kuna neto (bruto 9.325,22 kn).

"Tvrtka u vlasništvu ima ukupno 234 službena vozila, od toga 68 osobnih i 166 teretnih vozila. Vozila se koriste za potrebe poslovanja, u prvom redu za održavanje mreže i pružnih postrojenja. Osobna vozila na raspolaganju za korištenje 24 sata imaju četiri člana uprave te od veljače 2018. i tri direktora operativnih sektora", odgovorili su ranije na naš upit.

Predsjednik uprave HŽ Infrastrukture je Ivan Kršić. U medijima je snažno odjeknula njegova riblja večera s dvije kolegice iz HŽ-a u opatijskoj Bevandi, potrošili su 3.490 kuna na račun reprezentacije. Članovi uprave su Darko Barišić (HDZ), Marko Zdravko Žubrinić (HDZ) i Nikola Ljuban (Reformist). HŽ Infrastruktura dobiva iz proračuna godišnje oko 900 milijuna kuna.

U HŽ PP imaju 22 direktora - tri člana uprave i 19 rukovoditelja

U HŽ Putničkom prijevozu zaposleno je 1897 radnika. Najniža plaća u neto iznosu iznosi 3.901,85 kn, najviša 21.210,34 kn, a prosječna plaća iznosi 6.733,39 kn. Uz tri člana uprave, na rukovodećim i izvršnim pozicijama u HŽPP-u zaposleno je 19 ljudi. Prema sistematizaciji, radno mjesto direktora donosi plaću od 14.574,96 kuna u neto iznosu.

"HŽ Putnički prijevoz ima 19 službenih vozila, od kojih tri vozila marke Škoda Octavia vozi tročlana uprava, 8 kombi vozila marke Volkswagen Transporter koja se koriste za prijevoz izvršnog osoblja, 2 dostavna vozila marke Renault Master i Volkswagen Caddy koji se koriste za potrebe centralnog skladišta te pet vozila marke Škoda Octavia Combi (karavan) i jedno vozilo Volkswagen Passat koja se koriste za potrebe službenih putovanja i prijevoza osoblja u Zagrebu, Rijeci, Vinkovcima, Osijeku, Varaždinu i Splitu. Od tih 19 vozila, tri vozila su u vlasništvu HŽPP-a (Volkswagen Pasat iz 2007., Renault Master iz 2004. i Volkswagen Caddy iz 2013.), a ostala vozila nabavljena su putem leasinga", odgovorili su Indexu.

Predsjednik uprave tvrtke HŽ Putnički prijevoz je Željko Ukić, a članovi su Mladen Lugarić (HDZ) i Damir Rubčić. Godišnje HŽ PP dobije iz proračuna oko 600 milijuna kuna.

O tome kakva su vaša iskustva s HŽ-om možete nam javljati na desk@index.hr.