HRVATSKA je na udaru novog vala visokozaraznih podvarijanti koronavirusa koje su povećale udio pozitivnih među testiranima na čak 30 posto, a broj novih slučajeva zaraze na dnevnoj bazi prešao je tisuću, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Na našim prostorima sada cirkuliraju podvarijante omikrona BA.2 i BA.4 i BA.5, najviše su izloženi građani srednje dobi, od 30 do 69 godina, dok je među djecom manje zaraženih jer nema nastave, rekli su Hini u HZJZ-u.

Novi val počeo krajem lipnja

Novi val zaraze u Hrvatskoj je počeo krajem lipnja od kada se bilježi povećani udio pozitivnih u ukupno testiranima. Najviše novozaraženih imaju Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, dok je najpovoljnija situacija u Virovitičko-podravskoj županiji koja ima samo troje novozaraženih. 

Posljednjeg tjedna uočljiv je i porast broja hospitaliziranih i umrlih, no to nije povećalo interes za cijepljenje pa se dnevno cijepi svega 300 do 400 osoba, a prvom dozom manje od 50 u cijeloj zemlji. 

Građani možda čekaju novo bivarijantno cjepivo koje će sadržavati i Wuhan i omikron komponentu, a europska regulatorna agencija EMA mogla bi ga najranije odobriti krajem kolovoza, početkom rujna.

Na pitanje o mogućnosti ponovnog uvođenja covid-potvrda na jesen, u HZJZ-u odgovaraju da se, prema njihovu saznanju, u ovom trenutku ne razmišlja o ponovnom uvođenju covid potvrda na jesen ili zimu.

HZJZ: Maske ipak imaju smisla

Iako su neke europske države već prošle vrhunac novog vala zaraze, u Hrvatskoj je on još uvijek u uzlaznoj fazi, a vrhunac se očekuje u kolovozu s obzirom na dosadašnje iskustvo koje pokazuje da val zaraze traje nekoliko tjedana.

Sve oboljele osobe, bez obzira jesu li cijepljene, moraju u izolaciju od sedam do deset dana, s mogućnošću ranijeg završetka u slučaju testiranja najranije petog dana od početka zaraze. Mjera karantene ili samoizolacije nije obavezna za bliske kontakte pozitivnih osoba, oni bi trebali nositi masku deset dana od zadnjeg kontakta, a preporučeno je i samotestiranje.

Iako se u javnosti u zadnje vrijeme razvila polemika koliko zaštitne maske uopće štite od novih varijanti virusa, u HZJZ-u ističu da su one, uz poštivanje fizičke distance, i dalje temelj prevencije širenja kapljičnih infekcija.

"Samo korištenje maski u domeni je vlastite odgovornosti i osviještenosti svakog pojedinca", napominju u Zavodu za javno zdravstvo.

Ponovno ističu važnost cijepljenja. Cjepivo, kažu, možda ne štiti toliko učinkovito od same zaraze s obzirom na visoku zaraznost novih podvarijanti omikrona koje sada cirkuliraju na našim prostorima, no i dalje u velikoj mjeri štiti od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda.

Što je s drugom booster dozom?

Drugo docjepljivanje se trenutno preporučuje osobama starijim od 80 godina i osobama starijim od 65 godina u domovima za starije, i to najmanje četiri mjeseca nakon primitka prve docjepne doze. U tu svrhu koristi se mRNA cjepivo (Comirnaty ili Spikevax). Također, drugo docjepljivanje se preporučuje osobama koje imaju povećani rizik za razvoj teških oblika covida, a koje su primarno cijepljene i docijepljene Janssen cjepivom. U svrhu drugog docjepljivanja preporučuje se mRNA cjepivo (Comirnaty ili Spikevax).

Po statistici HZJZ-a, u Hrvatskoj je do sada 57.76  posto ukupnog stanovništva završilo cijepljenje, 23.26 posto primilo je dodatnu (booster, treću) dozu, dok je 2014 osoba primilo drugu docjepnu (tzv. četvrtu) dozu.

Kakva je situacija s cjepivom?

Do sada je pristiglo 8.839.440 doza cjepiva protiv covida, a ukupno su utrošene 5.263.284 doze. Na centralnom skladištu u Lučkom čuva se 1.335.780 doza, najviše Pfizera kojega je ostalo 1.035.480 doza. Modernina cjepiva ostalo je 165.200 doza, Novavaxa 96.000 te Janssena 39.100 doza.

Rok trajanja za 28.300 doza cjepiva Moderne istječe ovoga mjeseca, za 4100 doza u kolovozu, a u rujnu za 3800 doza. U HZJZ-u napominju kako očekuju da EMA produži roka trajanja Modernina cjepiva s 9 na 12 mjeseci.

Procjene govore da će trebati uništiti oko 200 kg cjepiva, pretežno Moderne i AstraZenece. Cijena uništavanja po kilogramu iznosi 12.50 kuna s uključenim PDV-om, te je riječ o ukupnom trošku od oko 2500 kuna, kažu u Zavodu za javno zdravstvo.

Hrvatska je do sada donirala ukupno 1.958.120 doza, uključujući COVAX donacije. Izvan sustava COVAX, najviše je donirano Iranu, BiH, Sjevernoj Makedoniji i Ruandi. U sklopu COVAX donacija, najviše ih je doniranu Egiptu, Indoneziji, Tadžikistanu i Pakistanu. Donacija u pravilu ne podrazumijeva povrat novca državi koja donira cjepivo.