HZJZ predstavio "prehrambene smjernice za odrasle"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKI zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predstavio je danas brošuru "Prehrambene smjernice za odrasle" u kojoj se analiziraju prehrambene navike i potrebe hrvatskog stanovništva te ukazuje na pravilan način prehrane.
Ravnatelj HZJZ-a Marijan Erceg rekao je da se struktura prehrane hrvatskog stanovništva unatrag više godina nije bitno mijenjala, ali je u odrasloj populaciji sve prisutniji problem pretilosti i povećane tjelesne težine.
Posljedica je to prevelikog unosa hrane, ali i nedovoljne tjelesne aktivnosti pa se zbog toga povećava rizik od niza bolesti, posebno kardiovaskularnih, visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i sl.
U Hrvatskoj istodobno nema značajne pothranjenosti zbog nedostatka hrane, rekao je Erceg.
Hrvatski građani hranom unose zadovoljavajuću količinu bjelančevina, od 12 do 13 posto u ukupnom energetskom unosu, a zadovoljavajući je i omjer bjelančevina biljnog i životinjskog podrijetla.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No, udio masti u ukupnoj energiji je visok, oko 39 posto, a udio ugljikohidrata je niži i osigurava svega oko 50 posto energije.
U smjernicama se, među ostalim, kaže da se pravilna prehrana temeljni na raznovrsnosti namirnica i prehrambenoj piramidi.
Preporučuje se uzimanje proizvoda od žitarica, posebice onih punoga zrna, barem 400 grama voća i povrća dnevno, barem jednom tjedno potrošnja ribe, smanjeni unos crvenog mesa, dostatni unos kalcija putem mlijeka i mliječnih proizvoda, te smanjeni unos masti, soli i šećera.
Ravnatelj HZJZ-a Marijan Erceg rekao je da se struktura prehrane hrvatskog stanovništva unatrag više godina nije bitno mijenjala, ali je u odrasloj populaciji sve prisutniji problem pretilosti i povećane tjelesne težine.
Posljedica je to prevelikog unosa hrane, ali i nedovoljne tjelesne aktivnosti pa se zbog toga povećava rizik od niza bolesti, posebno kardiovaskularnih, visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i sl.
U Hrvatskoj istodobno nema značajne pothranjenosti zbog nedostatka hrane, rekao je Erceg.
Hrvatski građani hranom unose zadovoljavajuću količinu bjelančevina, od 12 do 13 posto u ukupnom energetskom unosu, a zadovoljavajući je i omjer bjelančevina biljnog i životinjskog podrijetla.
No, udio masti u ukupnoj energiji je visok, oko 39 posto, a udio ugljikohidrata je niži i osigurava svega oko 50 posto energije.
U smjernicama se, među ostalim, kaže da se pravilna prehrana temeljni na raznovrsnosti namirnica i prehrambenoj piramidi.
Preporučuje se uzimanje proizvoda od žitarica, posebice onih punoga zrna, barem 400 grama voća i povrća dnevno, barem jednom tjedno potrošnja ribe, smanjeni unos crvenog mesa, dostatni unos kalcija putem mlijeka i mliječnih proizvoda, te smanjeni unos masti, soli i šećera.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati