VIŠE od 175 tisuća ljudi dobiva povlaštene mirovine, odnosno mirovine prema posebnim propisima, a za te mirovine godišnje se izdvaja 9,3 milijardi kuna. U drugim zemljama povlaštene mirovine od strane države ima svega par tisuća ljudi, no Hrvatska je u ovoj kategoriji svjetski pojam.

Tako u Hrvatskoj postoji 1,1 milijuna umirovljenika, a ukupno se za mirovine isplaćuje 39,2 milijarde kuna. Na prvi pogled jasno je kako je riječ o vrlo velikom broju ljudi koji primaju povlaštene mirovine.

Isto tako, prema mirovinskoj reformi koju je smislio HDZ, do 67. godine radit će oni koji ne skupe 41 godinu staža, no kada se vidi koliko radnog staža imaju oni koji primaju posebne mirovine, jasno je kako je riječ o nevjerojatnoj povlaštenosti. Naravno, nije to jedina nelogičnost, odnosno apsurdnost, hrvatskog mirovinskog sustava.

1. Koliko je kategorija povlaštenih mirovina?

Čak je 17 kategorija povlaštenih mirovina. Prva kategorija su bivši policajci, radnici u pravosuđu i oni koji su radili na razminiravanju, zatim slijede: djelatne vojne osobe, pripadnici poražene vojske iz Drugog svjetskog rata, bivši politički zatvorenici, veterani Domovinskog rata, dvije kategorije bivših pripadnika JNA, sudionici Narodno-oslobodilačkog rata, zastupnici i Ustavni suci, članovi Izvršnog vijeća sabora i umirovljeni javni službenici, bivši službenici koji su radili u tijelima SFRJ, akademici, radnici u ugljenokopima, radnici profesionalno izloženi azbestu, pomorci po posebnom zakonu i pripadnici HVO-a.

Sve skupa više od 15 posto ljudi koji su u mirovini ima pravo na povoljnije mirovine od drugih, i to s puno manje radnog staža od ostalih.

2. Tko prima najviše mirovinu?

Naravno, najveće mirovine rezervirane su za bivše zastupnike, suce Ustavnog suda i državne revizore. Oni u prosjeku primaju 9.774 kune mirovine, a ima ih 668. Radnog staža u prosjeku imaju 33 godine.

No nije to jedina anomalija onih kojih donose zakone. Naime, od 2016. godine do danas, s rastom hrvatskog gospodarstva prosječna mirovina rasla je oko 200 kuna, dok su povlaštene mirovine zastupnika porasle puno više. U 2016. godini primali su u prosjeku nešto više od 8400 kuna.

Od 2012. ukinute su povlaštene saborske mirovine, no one i dalje, zahvaljujući zakonskim promjenama koje je uvela Plenkovićeva vlada, rastu.

3. Koga ima najviše među povlaštenima?

Među povlaštenima najviše je hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, i to njih 71.180. Prosječna mirovina iznosi 5,746 kuna, a u prosjeku ratni veterani imaju tek 18 godina radnog staža. Mirovinu veću od 8000 kuna prima čak 12.842 korisnika.

Ova kategorija i dalje će rasti, a zahvaljujući novom Zakonu o braniteljima koji je forsirao ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, samo ove godine osigurano je 240 milijuna kuna više za braniteljske mirovine u odnosu na godinu prije. Broj registriranih branitelja je trenutno 505 tisuća, a s novim zakonom taj broj bi se mogao dodatno povećati za 150 tisuća.

Ova kategorija sve više će pritiskati već sada neodrživi sustav mirovina.

3. Koja skupina ima najmanje radnog staža?

Najmanje radnog staža imaju, a primaju povlaštenu mirovinu, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane. Naime, njih je 6761 i prosječna mirovina iznosi 3.046 kuna. U prosjeku imaju samo 7 godina radnog staža.

Prema službenim podacima HZMO-a, točno 100 bivših pripadnika HVO-a ima mirovinu veću od 7 tisuća kuna. Tek za usporedbu, u Hrvatskoj se s 40 godina radnog staža i više ostvaruje pravo na prosječnu mirovinu koja iznosi 3690 kuna. Hrvati u prosjeku odlaze u mirovinu s nešto više od 30 godina radnog staža.

4. Tko ima najviše radnog staža?

Akademici, odnosno redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti imaju u prosjeku 41 godinu radnog staža. Povlaštene mirovine po tom principu primaju 143 osobe.

Njihove mirovine druge su po veličini u kategoriji povlaštenih i iznose u prosjeku 8833 kune.

5. Što je s ostalim mirovinama?

Prosječan staž onih koji idu u mirovinu je 30 godina, a oni u prosjeku primaju 2115,71 kn. Oni koji imaju 40 godina radnog staža i više su u manjini, a njihova prosječna mirovina iznosi 3693 kuna.

Radnici su prošle godine uplatili 21,9 milijardi kuna doprinosa, dok su za mirovine isplaćene 39,2 milijarde. Razlika je nadoknađena iz državnog proračuna. Službena politika HDZ-a je da ukidanje povlaštenih mirovina ionako ne bi pokrilo manjak. Stoga Hrvatska nastavlja sve do potpunog raspada mirovinskog sustava.