Otkriveno koliko višak, a koliko manjak kilograma povećava rizik od korone
NOVO istraživanje predstavljeno na stranicama Američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkrilo je za koliko višak i manjak kilograma povećavaju rizik od hospitalizacije i smrti u slučaju infekcije virusom SARS-CoV-2.
Još relativno rano tijekom pandemije postalo je jasno da covid-19 ne pogađa sve jednako, da su rizici za teže kliničke slike i smrt različiti za različite ljude. Pokazalo se da su faktori rizika, među ostalima, dob, spol, pušenje, kronična opstrukcijska bolest dišnog sustava, visoki tlak, imunokompromitiranost, bolesti krvožilnog sustava, šećerna bolest i višak kilograma.
Zemlje s većim udjelom pretilih imaju višu smrtnost
Na povezanost pretilosti sa smrtnim ishodom, među ostalim, ukazuje značajna razlika u smrtnosti od covida-19 među državama s različitim udjelom ljudi s prekomjernom težinom.
Primjerice, stope smrtnosti u zemljama kao što su Japan i Južna Koreja, koje nemaju velik udio pretilih u populaciji, značajno su niže nego u zemljama u kojima je taj udio velik, kao što su SAD i Velika Britanija koje su na drugom, odnosno četvrtom mjestu po udjelu pretilih u populaciji u svijetu.
Udio osoba s prekomjernom težinom u Hrvatskoj kreće se oko 38.7%, a pretilih oko 18.7%. Po tome je Hrvatska pri vrhu EU.
Rizik naglo raste s indeksom tjelesne mase
No, kako vrijeme prolazi, sve je više podataka koji se prikupljaju i istražuju pa je određene rizike moguće sve bolje kvantificirati.
Prema studiji objavljenoj 12. ožujka na službenoj stranici CDC-a, rizik za hospitalizaciju i smrt od covida-19 raste s porastom prekomjernih kilograma, odnosno s indeksom tjelesne mase (BMI), u početku blago, a kasnije sve izraženije. No, ona također pokazuje da rizik povećava i pretjerana mršavost, odnosno manja tjelesna masa od one koja se smatra optimalnom.
BMI je vrijednost koja proizlazi iz mase (težine) i visine osobe. Definira se kao tjelesna masa podijeljena s kvadratom visine tijela, a izražava se u jedinicama kg/m2.
Studija se temelji na sljedećoj kategorizaciji:
Premala težina = < 18.5 kg/m2
Normalna težina = 18.5 - 24.9 kg/m2
Prekomjerna težina = 25 - 29.9 kg/m2
Pretilost = 30 kg/m2 ili više (u studiji je bila podijeljena u četiri kategorije: 30 - 34.9 kg/m2, 35 - 39.9 kg/m2, 40 - 44.9 kg/m2 i ≥ 45 kg/m2).
Pri izračunu BMI-ja u obzir se ne uzimaju samo kilogrami i visina nego i spol i godine. Na internetu se danas mogu naći brojni kalkulatori BMI-ja.
Rizik smrti za pretile može biti i do dva puta veći
Prema studiji, povećanje rizika za hospitalizaciju kretalo se od 1.07 za oboljele s BMI-jem od 30 - 34.9 kg/m2 do 1.33 za oboljele s BMI-jem ≥ 45 kg/m2 u odnosu na oboljele s BMI-jem 18.5 - 24.9 kg/m2 (zdrava težina). To znači da je rizik hospitalizacije za one s najvišim BMI-jem bio oko 33% viši od rizika za oboljele zdrave težine.
Povećanje rizika za smrtan ishod kod oboljelih kretao se od 1.08 za one s BMI-jem 30 - 34.9 kg/m2 do 1.61 za one s BMI-jem ≥ 45 kg/m2. Drugim riječima, rizik smrti za one s najvišim BMI-jem bio je oko 61% viši.
Teška pretilost povezana je također s prijemom na odjele intenzivne skrbi, s povećanjem rizika od 1.06 za pacijente s BMI-jem od 40 do 44.9 kg/m2 do 1.16 za one s BMI-jem ≥ 45 kg/m2.
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost faktori su rizika i za invazivnu mehaničku ventilaciju, a kreću se od 1.12 za one s BMI-jem od 25 do 29.9 kg/m2 do 2.08 za oboljele s BMI-jem ≥ 45 kg/m2.
Poveznice pretilosti s rizikom za hospitalizaciju i smrt bile su izražene i kod odraslih osoba starijih od 65 godina. Rizik za pacijente najviše kategorije s BMI-jem ≥45 kg/m2 u usporedbi s pacijentima zdrave težine iznosio je 1,59 za hospitalizaciju i 2,01 za smrt.
Rizik povećava i izražena mršavost
No zanimljivo je da je prema studiji rizik za hospitalizaciju i smrt bio povećan i kod osoba s premalom težinom.
Pacijenti s premalom tjelesnom težinom imali su 20% veći rizik za hospitalizaciju nego oni sa zdravom tjelesnom težinom. Kod osoba u dobi manjoj od 65 godina s premalom tjelesnom težinom rizik da će biti hospitalizirani bio je za 41% veći nego kod onih sa zdravom težinom iste dobi, a kod bolesnika u dobi većoj od 65 godina s premalom tjelesnom težinom bio je veći za 7%.
Nalazi ove studije važni su za formiranje zdravstvenih politika. Prije svega, iz njih je moguće zaključiti da bi izrazito pretile osobe trebale imati prioritet pri cijepljenju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati