ICTY: Momir Nikolić osuđen na 27 godina zatvora
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MOMIR NIKOLIĆ, prvi časnik vojske Republike Srpske koji je priznao krivnju za pokolj više od 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice u srpnju 1995., osuđen je u utorak pred Haškim sudom (ICTY) na 27 godina zatvora za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti.
"Nakon što je dobro odmjerilo sve faktore raspravno vijeće vam izriče kaznu od 27 godina zatvora u što će vam se uračunati i 600 dana koje ste proveli u pritvoru", rekao je predsjedavajući vijeća sudac Liu Daqun pri izricanju kazne.
Nikolić je bio vidno iznenađen i potresen visinom kazne, jer se radi o najvišoj kazni koju je ICTY do sada izrekao nekom od optuženika koji su priznali krivnju.
Nikolić je 9. svibnja 2003. u sporazumu s Tužiteljstvom priznao krivnju za progon kao zločin protiv čovječnosti, a optužba za genocid mu je povučena. Na raspravi o visini kazne optužba je predložila kaznu između 15 i 20 godina zatvora a obrana 10 godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sudac Daqun je kazao kako vijeće nije dužno slijediti te prijedloge i da ih ne prihvaća jer "ne odražavaju ukupnost kriminalnog ponašanja za koje je Nikolić proglašen krivim".
Obrazlažući presudu, rekao je da je zločin progona izvršen ubojstvom više od 7.000 civila Bošnjaka, muškaraca, ali i žena, djece i staraca, u Potočarima, Bratuncu i Zvorniku, premlaćivanjem i teroriziranjem civila, uništavanjem njihove imovine i prislinim izgonom iz enklave.
"Likvidacije i progon stanovništva Srebenice počinjeni su s tolikim stupnjem surovosti i amoralnosti kakav nije viđen u dotadašnjem tijeku rata", rekao je sudac.
Nikolić je, po vlastitom priznanju, kao načelnik sigurnosti Bratunačke brigade VRS, bio u središtu zbivanja dok su trajale likvidacije, na sastancima je predlagao lokacije za pritvor i pogubljenje zarobljenika i imao je vrlo aktivnu ulogu u uspješnom izvršenju operacije. Mjesecima nakon likvidacija koordinirao je napore za premještaj leševa i uništavanje dokaza, rekao je sudac.
Kao otegotne okolnosti naveo je "nadređeni položaj Nikolića, gnusni karakter zločina i ranjivost žrtava", a kao olakotne "priznanje krivnje, kajanje i suradnju s Tužiteljstvom".
Ustvrdio je da je Nikolić potpuno surađivao u istrazi ali ne i prilikom svjedočenja na suđenju za genocid njegovim bivšim suoptuženicima, časnicima VRS Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću.
Nikolić je potvrdio da su snage VRS, nakon što su osvojile Srebrenicu 11. srpnja 1995., po unaprijed utvrđenom planu i zapovjedi ubijale zarobljene Bošnjake. Priznao je da je 12. i 13. srpnja u Potočarima nadzirao razdvajanje srebreničkih muškaraca od žena i djece i njihovo pritvaranje, znajući da će biti ubijeni. Rekao je da su mu istoga dana zapovjednik VRS general Ratko Mladić i načelnik sigurnosti glavnog stožera VRS, pukovnik Ljubiša Beara, potvrdili da sve zarobljenike iz Srebrenice treba pobiti.
"Nakon što je dobro odmjerilo sve faktore raspravno vijeće vam izriče kaznu od 27 godina zatvora u što će vam se uračunati i 600 dana koje ste proveli u pritvoru", rekao je predsjedavajući vijeća sudac Liu Daqun pri izricanju kazne.
Nikolić je bio vidno iznenađen i potresen visinom kazne, jer se radi o najvišoj kazni koju je ICTY do sada izrekao nekom od optuženika koji su priznali krivnju.
Nikolić je 9. svibnja 2003. u sporazumu s Tužiteljstvom priznao krivnju za progon kao zločin protiv čovječnosti, a optužba za genocid mu je povučena. Na raspravi o visini kazne optužba je predložila kaznu između 15 i 20 godina zatvora a obrana 10 godina.
Obrazlažući presudu, rekao je da je zločin progona izvršen ubojstvom više od 7.000 civila Bošnjaka, muškaraca, ali i žena, djece i staraca, u Potočarima, Bratuncu i Zvorniku, premlaćivanjem i teroriziranjem civila, uništavanjem njihove imovine i prislinim izgonom iz enklave.
"Likvidacije i progon stanovništva Srebenice počinjeni su s tolikim stupnjem surovosti i amoralnosti kakav nije viđen u dotadašnjem tijeku rata", rekao je sudac.
Nikolić je, po vlastitom priznanju, kao načelnik sigurnosti Bratunačke brigade VRS, bio u središtu zbivanja dok su trajale likvidacije, na sastancima je predlagao lokacije za pritvor i pogubljenje zarobljenika i imao je vrlo aktivnu ulogu u uspješnom izvršenju operacije. Mjesecima nakon likvidacija koordinirao je napore za premještaj leševa i uništavanje dokaza, rekao je sudac.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kao otegotne okolnosti naveo je "nadređeni položaj Nikolića, gnusni karakter zločina i ranjivost žrtava", a kao olakotne "priznanje krivnje, kajanje i suradnju s Tužiteljstvom".
Ustvrdio je da je Nikolić potpuno surađivao u istrazi ali ne i prilikom svjedočenja na suđenju za genocid njegovim bivšim suoptuženicima, časnicima VRS Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću.
Nikolić je potvrdio da su snage VRS, nakon što su osvojile Srebrenicu 11. srpnja 1995., po unaprijed utvrđenom planu i zapovjedi ubijale zarobljene Bošnjake. Priznao je da je 12. i 13. srpnja u Potočarima nadzirao razdvajanje srebreničkih muškaraca od žena i djece i njihovo pritvaranje, znajući da će biti ubijeni. Rekao je da su mu istoga dana zapovjednik VRS general Ratko Mladić i načelnik sigurnosti glavnog stožera VRS, pukovnik Ljubiša Beara, potvrdili da sve zarobljenike iz Srebrenice treba pobiti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati