RUSIJA gomila snage uz granicu s Ukrajinom, zemljom kojoj je 2014. anektirala poluotok Krim i čiju istočnu pokrajinu Donbas od iste godine drže ruski separatisti. Je li to samo zveckanje oružjem ili posljednja priprema za otvoreni međunacionalni rat na europskom tlu?

To je pitanje kojim analitičari i političari ovih dana razbijaju glavu, s dobrim razlogom. 

Različiti izvori javljaju o ruskom premještanju snaga prema ukrajinskoj granici i na Krim. Među ostalim, obavještajna tvrtka Jane's Information Group izvijestila je prošlog tjedna o slanju mobilnih platformi za lansiranje projektila kratkog dometa Iskander iz vojne baze u Voronež blizu granice s Ukrajinom. 

Ukrajinske obavještajne službe također su za BBC potvrdile da je Rusija prebacila čak 16 taktičkih bataljuna, odnosno oko 14 tisuća vojnika, bliže granici. Rusija sada ima ukupno oko 40 tisuća vojnika na granici s Ukrajinom i još 40 tisuća na Krimu. 

Analitičari: Invazija je moguća, ali vjerojatno bi bila "hibridna"

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu optužio je pak u utorak NATO zbog prijetećih akcija i rekao da je Rusija odgovorila na te navodne prijetnje slanjem dviju armija i triju formacija zračnodesantnih snaga na zapadnu granicu kako bi tamo izvele vježbe. 

Ovo bi zaista lako mogla biti snaga za rusku invaziju na Ukrajinu, ali vojni i geopolitički analitičari smatraju da invazija širokih razmjera nije vjerojatna, piše BBC. Umjesto toga, Rusija bi mogla ponoviti svoj prokušani scenarij "hibridne invazije" slanjem specijalnih snaga bez vojnih obilježja kao što je napravila prilikom okupacije Krima 2014. Tada su, zbog skrivanja svog identiteta, dobili naziv  "mali zeleni ljudi", a ruski predsjednik Vladimir Putin prvo je poricao da se radi o ruskim snagama, da bi godinu dana kasnije ipak priznao da je upravo to bio slučaj

Nekoliko je faktora pridonijelo ovom dramatičnom zaoštravanju, smatraju analitičari rusko-ukrajinskog sukoba Pavel Felgengauer i James Sherr. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u veljači je nametnuo sankcije Viktoru Medvedčuku, moćnom ukrajinskom oligarhu i Putinovom prijatelju. Ukrajina je zabranila i emitiranje trima proruskim televizijama.

Osim toga, faktor bi mogla biti i smjena vlasti u SAD-u, gdje je Donalda Trumpa, prilično naklonjenog Putinu, zamijenio Joe Biden koji je mnogo oštriji prema Moskvi i Putinu. Putin bi stoga mogao testirati odlučnost Bidena i NATO-a u obrani Ukrajine, koja nije članica NATO-a, ali uživa potporu Zapada.

Putin je suočen i sa snažnim kritikama zbog zatvaranja i prethodnog trovanja oporbenog čelnika Alekseja Navalnog, a ovime bi skrenuo pozornost s te teme i možda ponovo mobilizirao rusku javnost iza sebe, kao što to obično biva u ratovima.

>>Putin gomila vojsku na ukrajinskoj granici. To je opasno čak i ako blefira

Zelenski posjetio bojišnicu

Zelenski je prošli tjedan posjetio bojišnicu u Donbasu gdje je obišao ukrajinske vojnike, potaknut "pogoršanjem situacije" u zamrznutom sukobu koji se dalje periodički obnavlja.

"Čast mi je biti ovdje", izjavio je prije nego što je vojnicima uručio ordenje i pohvalio "junaštvo onih koji štite ukrajinske granice". 

Podsjetimo, u jednom takvom granatiranju ukrajinskih položaja krajem prošlog mjeseca poginula su četiri ukrajinska vojnika, što je najgori dan s obzirom na broj žrtava od 2019. na tom području. 

Glavna urednica RT-a: Rat s SAD-om je neizbježan

"Rat s SAD-om je neizbježan", ustvrdila je Margarita Simonjan, glavna urednica ruskog državnog medija na engleskom jeziku Russia Today, notornom po tome što piše (izuzetno kritički, naravno) daleko više o Zapadu nego o samoj Rusiji i što u svom izvještavanju kombinira legitimne vijesti i otvorenu antizapadnu propagandu. No, osim pravog rata, kao opciju je u gostovanju na drugoj ruskoj televiziji navela kiberratovanje, uključujući prekid internetske veze te opskrbe električnom energijom i sabotiranje američke infrastrukture općenito, pomoću hakerskih napada.

"Ne vjerujem da će to biti vrući rat širokih razmjera kao Drugi svjetski rat i ne vjerujem da će to biti dugi hladni rat. To će biti rat treće vrste - kiberrat... Rusija treba biti spremna za ovaj rat koji će, naravno, početi u Ukrajini", dodala je urednica RT-a. "Rusija je nepobjediva kad je konvencionalni rat u pitanju, ali zaboravite na konvencionalni rat... To će biti rat infrastrukture, a tu imamo mnogo ranjivosti."

Simonjan se, pomalo nevjerojatno za televizijsku urednicu, složila s ultranacionalističkim političarem Vladimirom Žirinovskim da se Kremlj mora eliminirati oporbu u Rusiji - na čelu s Aleksejem Navalnim koji trenutno štrajka glađu u ruskom kažnjeničkom logoru - i zatim se osigurati od američkih kibernapada uspostavom "suverenog interneta". Nakon toga, zaključila je, može krenuti u aneksiju ukrajinskog Donbasa.

"Ja sam agitirala i čak zahtijevala da preuzmemo Donbas. Moramo zakrpati svoje ranjivosti najbrže što možemo i onda možemo raditi što hoćemo", poručila je Simonjan, kojoj je inače ruski predsjednik Vladimir Putin osobno uručio više nagrada, kako piše američki portal Daily Beast. Voditelj Vladimir Solovjev složio se s njom i podigao ovo medijsko ratno huškanje na još višu razinu, tvrdeći da bi Rusija mogla apsorbirati dijelove ili čak cijelu Ukrajinu i tako ukloniti američku "zonu utjecaja" dalje od svojih granica. 

Kijev: Rusija otvoreno prijeti ratom i uništenjem naše državnosti

NATO je pak u utorak pozvao Rusiju da povuče svoje snage s ukrajinske granice, nakon najvećeg gomilanja njihovih snaga od ilegalne aneksije Krima 2014. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je prilikom susreta s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dimitrom Kulebom u Bruxellesu to gomilanje tisuća borbeno spremnih ruskih vojnika na granici "neobjašnjenim, neopravdanim i duboko zabrinjavajućim".

"Rusija mora okončati svoju vojnu koncentraciju u Ukrajini i oko nje, prekinuti svoje provokacije i odmah deeskalirati", poručio je Stoltenberg.

Ukrajinski ministar je pak na tom sastanku poručio da Rusija "otvoreno prijeti Ukrajini ratom i uništenjem državnosti", ali i dodao da, za razliku od 2014., "Rusija više neće moći nikoga uhvatiti na prepad".

Američki državni tajnik Antony Blinken također je prije nekoliko dana upozorio da će "biti posljedica u slučaju ruske agresije u Ukrajini". 

"Predsjednik Joe Biden je bio jako jasan: ako Rusija postupi nepromišljeno ili agresivno, skupo će je stajati, bit će posljedica", dodao je, ne preciziravši mogući odgovor.

Odgovor Kremlja nije trebalo dugo čekati. 

Moskva: SAD neka se drži dalje od Crnog mora, za svoje dobro

"Mi upozoravamo SAD da je bolje za njih da ostanu daleko od Krima i naše obale Crnog mora. To će biti za njihovo dobro", rekao je ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. 

Ruska mornarica je, štoviše, danas počela vojnu vježbu u Crnom moru, i to baš uoči očekivanog dolaska dvaju američkih ratnih brodova u to područje

>>Rusija: Nećemo ratovati u Ukrajini, ali nismo ni ravnodušni na sudbinu Rusa ondje

S druge strane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u nedjelju je odbacio mogućnost rata s Ukrajinom.

Proturječne poruke iz Kremlja

"Nitko ne kreće putem rata i nitko ne prihvaća mogućnost rata", izjavio je Peskov za rusku televiziju Kanal 1, ali je odmah potom napomenuo da "Rusija neće ostati ravnodušna na sudbinu rusofonih stanovnika koji žive na jugoistoku" Ukrajine.

No da su poruke iz Moskve dvosmislene i (možda i namjerno) proturječne, ilustrira i izjava koju je dao visoki dužnosnik Kremlja Dmitrij Kozak prošlog tjedna. On je zaprijetio da bi Rusija u određenim okolnostima mogla biti prisiljena braniti svoje građane na istoku Ukrajine i da bi veliki vojni sukobi mogli označiti početak kraja Ukrajine kao države. I ulazak Ukrajine u NATO bio bi "početak propasti" te zemlje, dodao je zlokobno.

Biden je inače, nakon zaoštrenja odnosa s Putinom kojeg je u nedavnom intervjuu nazvao ubojicom, u utorak s njime imao izravni telefonski razgovor i predložio mu "sastanak na vrhu u trećoj državi u narednim tjednima kako bi se raspravio niz pitanja važnih za dvije države".

"Predsjednik Biden dao je do znanja da će SAD čvrsto djelovati u obrani svojih nacionalnih interesa, u odgovoru na rusko djelovanje poput kibernetičkih upada i utjecanja na izbore", priopćila je Bijela kuća.

U ratu u Donbasu, koji je počeo u travnju 2014. nakon prozapadne revolucije u Ukrajini i ruske aneksije Krima, poginulo je više od 13.000 ljudi i oko 1.5 milijuna je raseljeno. Intenzitet sukoba je pao nakon mirovnih sporazuma u Minsku 2015., ali političko rješenje nije pronađeno.

Podsjetimo, Ukrajina, NATO i zapadne vlade već godinama optužuju Rusiju da redovito šalje regularne ruske vojnike i teško naoružanje u Donbas. Kremlj pak to uporno poriče, neuvjerljivo tvrdeći da se radi o dobrovoljcima ili vojnicima na dopustu.