SUPROTNO uvriježenom mišljenju da štete mladim umovima, provođenje više vremena uz videoigre moglo bi biti povezano s povećanjem inteligencije kod djece, pokazalo je novo istraživanje. Iako je uočena razlika u kognitivnim sposobnostima mala i ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, znanstvenici je smatraju značajnom. Studija iz 2022. godine pažljivo je kontrolirala varijable poput genetskih razlika i socioekonomskog statusa djece.

Zanimljivo je da gledanje televizije i korištenje društvenih mreža, za razliku od igranja, nisu pokazali ni pozitivan ni negativan učinak na inteligenciju. Ovi rezultati mogli bi značajno doprinijeti raspravi o prikladnoj količini vremena koje djeca provode pred ekranima, prenosi ScienceAlert.

Utjecaj digitalnih medija

„Digitalni mediji definiraju moderno djetinjstvo, ali njihovi kognitivni učinci su nejasni i predmet su žustrih rasprava”, napisao je znanstveni tim iz Nizozemske, Njemačke i Švedske u svom radu.

„Vjerujemo da bi studije s genetskim podacima mogle razjasniti uzročne tvrdnje i ispraviti tipično zanemarenu ulogu genetskih predispozicija.”

Igre povisile IQ za 2,5 boda

Znanstvenici su analizirali podatke o vremenu koje je pred ekranom provelo 9.855 djece iz SAD-a u dobi od devet i deset godina. U prosjeku, djeca su dnevno provodila 2,5 sata gledajući televiziju ili online videozapise, jedan sat igrajući videoigre te pola sata na društvenim mrežama.

Dvije godine kasnije, prikupljeni su podaci za više od 5.000 iste djece. Pokazalo se da su djeca koja su provodila više vremena igrajući videoigre zabilježila porast kvocijenta inteligencije za 2,5 boda iznad prosjeka. Porast IQ-a utvrđen je na temelju rezultata u zadacima koji su mjerili razumijevanje pročitanog, vizualno-prostornu obradu, pamćenje, fleksibilno razmišljanje i samokontrolu.

Inteligencija nije fiksna

Iako je istraživanje provedeno samo na djeci u SAD-u i nije pravilo razliku između vrsta videoigara, poput onih na mobitelu ili konzoli, ono pruža vrijedan uvid u vezu između igranja i kvocijenta inteligencije. Također, podupire ideju da inteligencija nije nepromjenjiva osobina s kojom se rađamo.

„Naši rezultati podupiru tvrdnju da vrijeme provedeno pred ekranom općenito ne narušava kognitivne sposobnosti djece te da igranje videoigara zapravo može pomoći u jačanju inteligencije”, izjavio je 2022. godine neuroznanstvenik Torkel Klingberg s Instituta Karolinska u Švedskoj.

Sve navedeno upućuje na to da na razvoj inteligencije utječe mnogo faktora, kao i da vrijeme pred ekranom na različite načine djeluje na naše navike i tijelo. Zbog toga su potrebna daljnja istraživanja kako bi se dobila potpunija slika.

„Nismo ispitivali učinke ponašanja pred ekranom na tjelesnu aktivnost, san, dobrobit ili školski uspjeh, tako da o tome ne možemo ništa reći”, rekao je Klingberg.

„Sada ćemo proučavati učinke drugih okolišnih faktora i kako se kognitivni učinci odnose na razvoj dječjeg mozga.”

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Scientific Reports.