Imaju li hrvatski euroskeptici uopće pravo na postojanje?

Ilustracija: Srećko Niketić / Cropix

EUROSKEPTICIZAM u Hrvatskoj nije, kako bi nas voljela uvjeriti Vesna Pusić, ništa novo. Miroslav Krleža još 1933. na papir je stavio sljedeću rečenicu: "Europa danas ne znade što znade i pojma nema što hoće". Jednog od najvećih hrvatskih književnika Anđelko Milardović citirao je u knjizi "Tri eseja o euroskepticizmu", koja je danas predstavljena u zagrebačkom KIC-u.

Milardović se kroz svoja tri eseja pozabavio fenomenom euroskepticizma u Hrvatskoj, a na predstavljanju knjige posebno se osvrnuo na indoktrinaciju građana koju političke elite pokušavaju provesti kroz promidžbenu kampanju. Reklamnu kampanju za ulazak u Europsku uniju Milardović naziva "nasiljem nad intelektom građana", te ističe paradoksalan pokušaj da se totalitarnim metodama građane "uvjerava" da izaberu liberalno-demokratsku opciju.

Građane sve do sada nitko nije ništa pitao

Uz Milardovića, na predstavljanju knjige govorili su i recenzenti Nino Raspudić i Žarko Paić. "Postoje knjige za koje je trenutak izlaženja nebitan. Ništa se ne bi promijenilo da su izašle koju godinu, ili čak koje stoljeće, prije ili kasnije. Ovo nije jedna od takvih knjiga", započeo je Raspudić svoje izlaganje.

O Europskoj uniji u Hrvatskoj, tvrdi Raspudić, jednostavno nema kvalitetne rasprave. Političke elite već 20 godina streme ka uvođenju Hrvatske u EU, a opravdanost te odluke se nikad nije smjela propitivati. Referendumsko izjašnjavanje je, smatra Raspudić, prvi put da je građane itko zapravo pitao što oni misle o EU.

A mišljenje građana, kao što je istaknuo Paić, uvelike ovisi o trenutku izjašnjavanja. "Da je EU drugačije tretirala Hrvatsku i da se o ulasku odlučivalo prije nekoliko godina, građani bi vrlo vjerojatno premoćno glasali za", tvrdi Paić, koji smatra da se euroskepticizam pojavljuje isključivo u kriznim vremenima. Da EU trenutno nije u dužničkoj i političkoj krizi, ideju Europe samo bi rijetki propitivali.

Tko predstavlja euroskeptike?

Međutim, Europa jeste u krizi, a hrvatske vlasti se ponašaju kao da to ne primjećuju. "Atmosfera oko referenduma krajnje je netolerantna. Nad društvenim skupinama koje se ne identificiraju s EU provodi se intelektualno nasilje", kaže Raspudić, koji ističe da je u Europi euroskepticizam sasvim legitimna pozicija. U Hrvatskoj nije.

"Euroskepticizam je značajna pojava u hrvatskom društvu. Ne znamo kakvi će rezultati referenduma biti, ali ako se čak i 20 posto ljudi izjasni protiv, tko predstavlja te ljude? U Saboru trenutno sjedi samo jedna osoba koja je protiv EU. Između birača i političke elite postoji vidna diskrepancija", upozorava Raspudić.

Političari koji građane uvjeravaju da izaberu ulazak u EU nastupaju sa, tvrdi Raspudić, krajnje podcjenjivačke pozicije. "Govori se da EU nema alternativu. U demokraciji sve ima alternativu. To je podmukla taktika, koja govori dosta o njima samima, ali još više o tome što misle o građanima koji su ih izabrali", kazao je Raspudić.

Ima li EU i dalje svrhu?

Citirajući njemačkog filozofa Juergena Habermasa, Paić se upitao postoje li više uopće razlozi za postojanje EU. Habermas je, naime, u jednoj od svojih nedavno objavljenih publikacija podsjetio da je EU formirana kao mehanizam osiguranja od ratne opasnosti. S obzirom da ta opasnost trenutno nije prisutna, je li nam EU i dalje potrebna?

Na ovo pitanje Paić nije ponudio decidiran odgovor, ali nije propustio primijetiti da se u Hrvatskoj o njemu, kao ni o mnogim drugim pitanjima vezano uz EU, uopće ne raspravlja. "Temeljna ideja Europe još od Immanuela Kanta je pitanje javnog dobra", istaknuo je Paić dodavši da pozdravlja Milardovićevu knjigu upravo zbog toga što ona potiče na tolerantnu diskusiju o europskim vrijednostima i idealima. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara