USPRKOS snažnom padu broja nezaposlenih koji je više rezultat masovnog iseljavanja, a manje gospodarskog rasta, Hrvatska i dalje ima jednu od najvećih stopa nezaposlenih u EU, ali i velik problem neusklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada.

Otprilike 150 tisuća osoba na Hrvatskom zavodu za zapošljavanja vode se kao nezaposlene, dok istovremeno u mnogim sektorima nedostaje radnika pa se sve češće traži liberalizacija uvoza radnika iz inozemstva. Problem je tijekom ljetne sezone posebno izražen u turizmu gdje nedostaju tisuće konobara i kuhara, ali ništa lakše nije pronaći ni kvalificirane radnike ostalih struka.

Hrvatska po nezaposlenosti i dalje iznad prosjeka EU-a

Prema podacima za listopad, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila je 8,1 posto, dok je u Europskoj uniji ona iznosila 6,7 posto. Zanimljivo je pogledati i neke zemlje srednje i istočne Europe, s kojima smo se nekada mogli uspoređivati, gdje je nezaposlenost daleko ispod prosjeka, poput Češke gdje ima samo 2,2 posto nezaposlenih, što je i najniža stopa u EU. Blizu su i Mađarska sa stopom od 3,7 posto, Poljska s 3,8 posto ili Rumunjska gdje je stopa nezaposlenosti 4 posto.

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je publikaciju ''Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja'' u kojoj su navedena zanimanja koja se najviše traže, kao i suficitarna zanimanja, za koja bi trebalo smanjiti upisne kvote.

Kako se navodi u publikaciji, ''analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju.''

''Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.

Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. Budući da se neki obrazovni programi ne provode na području nekih lokalnih tržišta rada, preporuke se u njihovom slučaju odnose samo na stipendiranje učenika i studenata koji pohađaju takve programe na drugim područjima'', stoji u publikaciji.

Nedostatak kvalificiranih radnika, liječnika i inženjera

Na području Zagreba i Zagrebačke županije nedostaje cijeli niz obrtničkih zanimanja pa je preporuka HZZ-a da se poveća upis u trogodišnje programe za obrazovanje mesara, građevinskih radnika raznih profila, bravara, kuhara, konobara, elektroinstalatera itd.

Što se tiče četverogodišnjih programa obrazovanja, na zagrebačkom području nedostaje medicinskih sestara i tehničara, a kada su u pitanju sveučilišni studiji tu se, očekivano, preporučuje upis medicinara, inženjera, matematičara, fizičara itd.

S druge strane, preporučuje se smanjenje upisa u niz četverogodišnjih programa poput onih za veterinarskog tehničara, ekonomista, prehrambenog tehničara, odjevnog tehničara itd.

Preporuča se smanjenje upisa na politologiji, prometu, filozofiji...

Također, preporučuje se smanjenje upisa na sveučilišne programe Politologija, Filozofija, Promet, Poslovna ekonomija, Agronomija itd.

Slične potrebe za zaposlenicima su i na području Splita gdje se također preporučuje povećan upis u cijeli niz trogodišnjih programa poput građevinaca raznih profila, vozača, ugostiteljskih zanimanja, automehaničara itd. Što se tiče četverogodišnjih programa, na splitskom području su traženi medicinari, hotelijerski tehničari, pomorski nautičari, elektrotehničari itd.

Kada su u pitanju sveučilišni i stručni studiji, tu je također potražnja za inženjerima raznih profila, medicinarima, arhitektima, ali i profesorima jezika.

S druge strane, kada su u pitanju četverogodišnji programi, trebalo bi smanjiti broj upravnih referenata, ekonomista, kemijskih tehničara…

Što se tiče stručnih i sveučilišnih programa, kao i drugdje i tu je višak ekonomista, pravnika, politologa itd.

Osim u ova dva najveća grada, slična je situacija i u cijeloj zemlji, tako da je najbrži put do posla kroz obrazovanje u nekom od trogodišnjih programa, a kada su u pitanju oni koji žele na fakultet, najbolji odabir su oni iz STEM područja.