"Imate karcinom" zvuči kao smrtna presuda, ali zbog moderne medicine više nije

"Imate karcinom" zvuči kao smrtna presuda, ali zbog moderne medicine više nije
Foto: Luka Šangulin/Index

"IMATE karcinom", upravo ta dijagnoza pacijentima (kojih je u Hrvatskoj jako puno) u trenu kad im je liječnik priopći, zvuči kao da ih je upravo osudio na smrt. Međutim, iako je riječ o jednoj od najtežih bolesti današnjice i najučestalije bolesti, medicina je toliko uznapredovala da se preživljavanje malignih bolesti znatno povećalo, a radi se na tome da ona postane kronična poput primjerice, dijabetesa. Uvedene su i nove terapije pa određeni pacijenti ne moraju na kemoterapiju niti su pogođeni teškim mučninama, povraćanjem i otpadanjem kose.

O liječenju pacijenata oboljelih od malignih bolesti i tome što prolaze tijekom liječenja, razgovarali smo s medicinskom sestrom Brankom Svetec, voditeljicom ambulante za kemoterapiju na Klinici za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice.

"Onkologija galopira naprijed, svakodnevno imamo nove dijagnostičke pretrage, saznanja o liječenju, nove lijekove. Radi se na tome da karcinom postane kronična bolest baš poput dijabetesa ili neke druge kronične bolesti. Kod nekih se pacijenata karcinom već pretvorio u kroničnu bolest jer se od nje liječe i 10 godina", rekla nam je na početku razgovora Branka Svetec koja već 37 godina radi kao medicinska sestra, a od toga čak 36 godina na onkološkom odjelu koji je zasigurno jedan od najtežih odjela.

Uloga sestre na onkologiji se jako promijenila

Prvih 11 godina rada provela je na Rebru, a već je 26 godina u Vinogradskoj te je i predsjednica Onkološko-hematološkog društva medicinskih sestara Hrvatske pa minimalno jednom godišnje organizira edukacije za sestre jer se uloga sestre u liječenju onkoloških pacijenata godinama jako promijenila.

"Rad na ovom odjelu je dosta specifičan, zahtijeva dosta široko znanje i s interne i s kirurgije, da biste dobro radili taj posao morate se stalno educirati i biti ujedinjen tim s liječnicima, što mi i jesmo. Prof. Frobe, predstojnica Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu, prof. Zovak, ravnatelj KBC-a i magistra Režek, glavna sestra KBC-a i pomoćnica ravnatelja nam nikad nisu uskratili edukaciju. Da biste se mogli educirati, morate imati potporu šefova, a ja je imam", rekla nam je Branka Svetec.

"Sestra na onkologiji mora znati barem 50 posto onog što zna liječnik"

Objašnjava kako su liječnici ti koji ordiniraju koji lijek treba dati pacijentu, a sestra je ta koja ga daje te uz to mora educirati bolesnike.

"Sve što liječnik zna barem 50 posto toga mora znati i sestra, stoga je jako važno da se stalno educiramo", kazala nam je Branka Svetec.

Za razliku od prije, kad bi pacijenti došli na nekoliko dana u bolnicu na kemoterapiju, danas se liječenje od malignih bolesti obavlja u dnevnoj bolnici, što zahtijeva i veći angažman sestara. Sestra Svetec objašnjava da sestre na odjelu stoga moraju naučiti bolesnika da više nije pasivna osoba koja leži, već aktivan sudionik u svom liječenju.

"Bolesnik mora biti informiran o liječenju, mora vam dati suglasnost za njega, za pretrage, za sve, a ni liječnik ni sestre im prije to nisu morali objašnjavati. Broj oboljelih od malignih bolesti je sve veći, prije si niste mogli ni zamisliti da vam dolaze mladi, a danas imamo pacijente već u 20-ima. S druge strane, nas sestara je sve manje, a za pacijente vam danas zbog svega navedenog treba sve više vremena. I onda još kad sve odradite s pacijentima, morate odraditi administraciju koju prije nismo imali, i nismo trebali zapisivati što smo sve toga dana odradili", ispričala nam je sestra Svetec.

"S pacijentima smo postali obitelj"

No, sve nastoje odraditi i pacijentu, kaže, posvetiti maksimalno vremena, jer mnogi od njih su godinama na liječenju i već su postali obitelj, pa dijele i dobro i loše.

Iako je osjetan porast oboljelih, danas je sve duže preživljenje od karcinoma, a pogotovo ako pacijent dođe na vrijeme.

"Presretni smo radi činjenice da maligna bolest polako postaje kronična. Kad pacijentu, koji je tek dobio dijagnozu i krenuo na liječenje, kažete da ćete se družiti 5 do 10 godina, smanjujete mu stres za 50 posto", ispričala nam je sestra Branka.

A nakon 36 godina rada na onkologiji, pitamo je kako podnosi težinu svog posla, što joj pada najteže, a što je čini sretnom u poslu.

"Lijepo mi je kad vidite bolesnike koji dolaze puno godina, s njima postajemo kao mala obitelj, podijele s nama i privatni život. Kad nam netko dođe nakon 5 pa 10 godina, to mi daje smisao jer znate da ste mu pomogli, preživio je. Vi ste za pacijente uvijek tu, svakome kažem, kad nas zatreba da nas može nazvati, to je taj ljudski dio, ne možete čovjeku koji je loše ne dati svoje vrijeme", rekla nam je sestra Svetec.

Otkrila što joj je najteže u poslu

No, postoje, naravno i oni loši trenuci, a najteži je osjećaj bespomoćnosti.

"Najtragičnije je što sve mlađi ljudi obolijevaju, a užasno je teško kad postajete svjesni da su vam ruke vezane i da postoje situacije da tom čovjeku više ne možete pomoći, da ste iscrpili sve mogućnosti liječenja. No, morate naučiti kroz tolike godine biti profesionalac, kad izađete iz bolnice da posao ostavite tamo, ne možete plakati za svakim. Zato ja imam dva psa, kad sam jadna i dođem doma oni me čekaju, idem s njima u šetnju i tako se relaksiram", kazala nam je.

Pitali smo je kako osobe koje prvi put dođu na liječenje to prolaze.

"Ljudi to različito proživljavaju, imate one koji su skroz smireni, pa do onih koji potpuno padnu u očaj i zato je bitno da svi liječnici kad pacijent prvi put dođe na terapiju, dođu zajedno s njim, da objasne pacijentu što može očekivati. Često kad su ljudi u strahu ne zapamte što im liječnik kaže, pa im mi sestre sve pojasnimo", kazala nam je sestra Svetec.

Što se tiče dužine liječenja karcinoma ona varira, može biti kraća, duža ili pak doživotna. Primjera radi, karcinom dojke se kod nekih liječi oko 2 godine, kod nekih 5, no kad jednom netko oboli od maligne bolesti on se, pojašnjava, cijeli život smatra onkološkim bolesnikom.

"Neki imaju recidiv bolesti nakon  25 godina. Dok se prije znalo da su neke maligne vezane uz dob, danas je sve mlađih bolesnika pa tako imate s 30 godina karcinom gušterače. No srećom, puno ljudi dođe na vrijeme i zato je bitna edukacija, moramo motivirati ljude na preventivni pregled. Svi u sredini možemo biti barem mini edukatori jer prevencija spašava život. Ako se tumor otkrije rano, on je izlječiv", poručila je sestra Branka Svetec.

Nova terapija od koje nema povraćanja i ispadanja kose

U danu skrbi o 20 do 50 pacijenata koliko ih dolazi na terapije, a njima najviše pomažu osmijeh, ljudski pristup i da pacijent zna da ste tu radi njega.

"Ako ste namrgođeni, čovjek će se loše osjećati, probleme treba ostaviti doma i pokušati stvoriti ležernu situaciju te ostvariti osjećaj povjerenja kod pacijenta. Isto tako, važno je da pacijent ima podršku obitelji, a većina ih na sreću ima jer tako liječenje lakše podnosi. Na žalost, imate onih koji se uplaše i pobjegnu, ali većina pacijenata ima obitelj uz sebe. Ono što je važno naglasiti je to da se povećava stopa preživljavanja, ide se prema tome da karcinom postane kronična bolest, a prevencija spašava glavu. No čak i kad se otkrije kasnije, u mnogim slučajevima pacijenti se dugo liječe i nije sve izgubljeno", kazala je.

Danas postoji nekoliko vrsta terapija pa se osim kemoterapijom, onkološki pacijenti liječe i hormonskom terapijom i imunoterapijom.

"Imunoterapija se provodi posljednje dvije godine, tom vrstom terapijom stimulirate imunitet da se bori protiv bolesti, ogromni su benefiti, nema nuspojava poput povraćanja, mučnina, opadanja kose kao kod kemoterapije. Ne narušava vam se puno kvaliteta života, no zasad se samo određene maligne bolesti mogu liječiti imunoterapijom, poput melanoma ili nekih vrsta tumora pluća, bubrega i mjehura. Naši liječnici prate sva svjetska dostignuća i sve što imate od noviteta u svijetu, vrlo brzo se primjenjuje kod nas", rekla nam je na kraju Branka Svetec.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara