IMUNOLOG Stipan Jonjić za N1 je komentirao širenje omikrona u Hrvatskoj i situaciju s koronavirusom.

Kaže da ne smatra da smo nemoćni pred virusom, no upozorava da je pandemiju sad nemoguće zaustaviti, ali je možemo usporiti:

"Sad je nemoguće zaustaviti širenje virusa, moguće ga je usporiti. Fokus treba staviti na čuvanje zdravstvenih institucija, to je slaba točka, mogu se dogoditi kolateralne žrtve. Čuli smo stanje u Splitu, alarmantno je, to je poučak što treba raditi. Stvar je tehnologije - za nadzirati epidemiju postoje parametri. Ako se čeka što će se dogoditi pa se onda uvode mjere, to nije efikasno jer je širenje radikalno. 

"Što smo čekali? Znali smo da će do ovoga doći"

Slažem se sa Stožerom da se ovo ne može zaustaviti, ali treba zaštititi ugrožene populacije. Omikron se zbog promjena u strukturi širi brže i njegova patogenost je drugačija, navodno slabija od drugih. Što smo čekali? Znali smo da će do ovoga doći. Želimo li kontrolirati bilo što u pandemiji, moramo planirati na temelju nekih parametara. Dovoljna je jedna procjena da se dobije slika. Virus je slabiji, ali to ne znači da kod vulnerabilnih ne može izazvati teže bolesti."

"Ovaj virus poznajemo nešto više od mjesec dana i već su prvi podaci ukazivali da je manje opasan. No još ne znamo kako će ova blaža infekcija rezultirati posljedicama bolesti. Neki smatraju da je ovo sreća u nesreći, da će slabiji virus prokužiti sve, pojačati cijepljenima imunitet, pomoći stvaranju kolektivne imunosti", dodao je.

Ipak ističe da si samo zemlje koje imaju visoku cijepljenost to mogu dozvoliti. No također dodaje da ne možemo znati koliko preboljenje omikrona utječe na imunost.

"Trebamo učiniti sve da nekim mjerama usporimo val i da ciljamo osjetljive skupine i bolnice da bi život mogao ići dalje. Gospodarstvo će sad patiti neko vrijeme, neovisno je li lockdown ili je puno bolesnih… Ne znam što je pametno preporučiti", rekao je Jonjić o mjerama.

"Ovo zbunjuje mnoge koji nisu stručnjaci"

Na pitanje kako je došlo do situacije da se očekivalo da će pandemija jenjavati, a mi bilježimo rekordne brojke, Jonjić je rekao:

"To zbunjuje mnoge koji nisu stručnjaci. Kad je sve počelo, bilo je logično da cjepiva induciraju imunološki odgovor, antitijela koja štite od infekcije. To se događalo. No počele su se pojavljivati razne varijante. Ako je došlo do mutacije, stvorili ste zapravo situaciju da antitijela više ne prepoznaju svoje vezno mjesto. Određena doza zaštite još postoji i bez obzira na to što cjepiva nisu uspjela napraviti sterilizacijsku imunost i potpuno ukloniti virus, ona ipak potiču imuni odgovor. Cjepiva nisu neefikasna ako ne štite od nove infekcije, štite od težih oboljenja."

Novo proteinsko cjepivo

Komentirajući dodatne boostere i hoće li se trebati još docjepljivati, naglasio je:

"Naš imunološki sustav ima sposobnost pamćenja. Čemu onda booster? Mislim da to dugoročno nema smisla. Mislim da imamo limit iako kod svakog novog boosta pojačamo odgovor i dobijemo više antitijela. Mislim da bi za svijet bilo bolje da je bogati svijet učinio sve da cijeli svijet dobije podjednaku količinu cjepiva pa da dosegnemo relevantnu procijepljenost. Zbog promjene virusa trebat ćemo neku vrstu novih cjepiva. Američka vojska je već napravila proteinsko cjepivo i takvo cjepivo može poslužiti za docjepljivanje. Osobno vjerujem u imunost sluznice. Mislim da buduća cjepiva to moraju ciljati."