Foto: FaH, Pokret otoka

IZ INICIJATIVE Pokret otoka, platforme za održivi i odgovoran razvoj hrvatskih otoka uputili su pismo predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, u kojemu upozoravaju na štetnost samog prijedloga Zakona o koncesijama.

Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.

"Poštovana Predsjednice Republike Hrvatske,
 
Obraćamo Vam se kao osobi zaduženoj za zaštitu nacionalnih interesa te interesa svih građana Republike Hrvatske, a povodom izglasavanja Zakona o koncesijama u Hrvatskom saboru 30. lipnja 2017. godine.
 
Ovim pismom Vam se obraćamo u ime svih građana, udruga, inicijativa te predstavnika lokalne samouprave koji su nas podržali u proteklom razdoblju da na sve moguće dopuštene i zakonite načine zadnjih mjesec dana upozoravamo na štetnost samog prijedloga Zakona o koncesijama koji je usprkos svemu izglasan.

Zahtijevaju provjeru ustavnosti Zakona o koncesijama

Naime, želimo Vas zamoliti da zatražite sudjelovanje na sjednici Vlade i predložite raspravu o neusvojenim amandmanima, tražite objašnjenje zašto dolje navedeni amandmani nisu usvojeni kada se evidentno radi o odredbama kojima bi se povećala zaštita javnog interesa, ojačali mehanizmi prevencije korupcije i sukoba interesa u procesima dodjeljivanja koncesija, te osigurala socijalna pravednost i ravnoteža između interesa građana i lokalnih zajednica i interesa tvrtki koncesionara.

Osim toga molimo vas da iskoristite vaše ovlasti te pokrenuti postupak provjere ustavnosti ovog Zakona temeljem Ustava RH osobito u pogledu članka 70. koji se odnosi na osiguranje zaštite prirode i ljudskog okoliša kao i Uredbu o postupku dodjele koncesije koju je donijela Vlada, a s izmjenama je na snazi od 2004. godine, a čije su odredbe ograđivanja i naplate plaža protuustavne.

Zakon o koncesijama kao krovni zakon koji se direktno odnosi na sve vitalne resurse Hrvatske, treba spriječiti ikakvu mogućnost zlouporabe te postaviti zdrave temelje za sve vezane zakone te tako omogućiti ravnopravnost i pravičnost. Zakon je donesen bez  javne rasprave o najnovijim izmjenama samog Zakona, u turbulentnom političkom razdoblju  i bez adekvatnog sudjelovanja samog građanstva i stručne javnosti.

Amandmani odbijeni
 
Naši amandmani i brojni konkretni prijedlozi upućeni su na sve saborske klubove.
Oni nisu uvaženi, a njihovo ignoriranje ide na dugoročnu štetu građanima RH, te štetu ispunjavanja ciljeva ključnih razvojnih strategija.
 
Ne možemo se oteti dojmu da su amandmani odbijeni isključivo iz razloga dokazivanja političke većine u Saboru, jer kako inače objasniti da su zastupnici i Vlada odbili amandman koji bi proširio mogućnost davanja rezerviranih koncesija s gospodarskih subjekata koji zapošljavaju više od 51% osoba s invaliditetom i na one subjekte (u okviru socijalnog/društvenog poduzetništva) koji zapošljavaju druge ranjive skupine na tržištu rada: mlade, branitelje, manjine, žene žrtve obiteljskog nasilja?
 
Odbijanjem tog amandmana onemogućeno je davanje prednosti pri gospodarskom korištenju javnih dobara onima koji su u najtežem položaju, a time i ostvarivanje ciljeva strategija i programa za poticanje (samo)zapošljavanja mladih i drugih ranjivih skupina!
 
Također,  odbili su usvojiti amandman koji bi otežao dodjeljivanje koncesija za usluge koje se pružaju građanima, ako bi takva koncesija utjecala na poskupljenje usluge koju građani plaćaju. Ovime su Vlada i Sabor odbili  zaštiti građane od povećanja cijena usluga od općeg gospodarskog interesa i omogućili koncesionarima da ako ponude najvišu cijenu za koncesiju, kasnije s naplatom usluge građanima mogu raditi što hoće.

Amandman je za cilj imao propisivanje obveznog korištenja modela ekonomski najpovoljnije ponude kada se koncesioniraju usluge od općeg gospodarskog interesa (umjesto najviše cijene) s time da jedan od kriterija evaluacije ponuda treba biti kriterij utjecaja koncesije na cijenu usluge za krajnje korisnike (ovaj kriterij se kao mogući, ali ne i obavezan navodi u samom tekstu Zakona).

Vlada je odbila usvojiti i  amandman na Zakon o koncesijama koji bi osigurao sudjelovanje lokalnih zajednica i zainteresirane javnosti u svim stupnjevima postupka dodjele koncesija čime bi se izravno smanjio koruptivni rizik i spriječile malverzacije javnim dobrima.
Odbijeni su i amandmani koji su ciljali na zaštitu općih dobara i kojima bi se onemogućilo da kada banka dođe u posjed koncesije na temelju založnog prava, ne može to pravo dodjeljivati bilo kome po vlastitom odabiru. Odbijanjem tog amandmana omogućili su da banke de facto postanu davatelji koncesija, kad na njih steknu pravo.

Ukazali na važnost lokalnih zajednica

S obzirom na to da ste i sami prijedlogom strategije o nacionalnoj sigurnosti ukazali da razumijete važnost resursa koja predstavljaju javno dobro i od strateške su važnosti za razvoj Hrvatske, ali i očuvanje lokalnih zajednica koji žive na područjima davanja koncesija, ukazujemo vam na dijelove navedene strategije:

"Republika Hrvatska obiluje područjima na kojima je očuvan prirodni okoliš i koja su neprocjenjiv potencijal za razvoj i prosperitet. Hrvatske šume i rijeke, izvori pitke vode, plodno zemljište, močvare i jezera, more i brojni otoci obiluju raznolikošću života, uz brojne endemske vrste. U mnogim područjima očuvani su životni stilovi kakvi su bili stoljećima i koji su omogućavali skladan odnos s prirodom i okolišem te održivo korištenje prirodnih dobara i izvora. Takvi životni stilovi rezultirali su velikom kulturalnom raznolikošću, bogatom graditeljskom baštinom te brojnim narodnim običajima koji su se u uvjetima suvremenog načina života uspjeli očuvati kao etnička, kulturalna i zavičajna baština."
 
Zakon o koncesijama obuhvaća sve navedene resurse te nije omogućio njihovu adekvatnu zaštitu i očuvanje već je dodatno ugrozio budućnost naših izvora pitke vode, rijeka, jezera, mora, pomorskog dobra, plaža, luka, poljoprivrednog zemljišta.... Posljedice donošenja ovog štetnog Zakona ćemo vidjeti vrlo brzo te očekujemo od Vas da zaštite interese vašeg naroda i osigurate zaštitu svojih građana i naše zemlje.
 
Kao otočani i ljudi s obale svoju smo snagu usmjerili na očuvanje otoka i obale, odnosno cijelog Jadrana, za kojeg smatramo da je ugrožen od nasrtaja krupnog kapitala bez dugoročno održive strategije razvoja te ako nastavimo s nekontroliranim razvojem, što je ovim Zakonom dodatno omogućeno, za nekoliko godina zbrajat ćemo štetu od devastacije javnog dobra, a ne prihode od turizma. Priroda koju imamo je neprocjenjiva, jednom kad je izgubimo, izgubit ćemo identitet i mogućnost opstanka na ovim područjima. Naši članovi i prijatelji mahom su mladi ljudi koji žele ostati živjeti i raditi na svojim otocima i u svojim gradovima, isti oni mladi ljudi na koje su se svi osvrnuli u svojim političkim kampanjama, a sada ih zanemaruju i smatraju njihovo mišljenje nebitnima umjesto da ih aktivno uključe u procese odlučivanja i donošenja Zakona o kojima ovisi njihova budućnost i život u Hrvatskoj.

Upozorili i na Strategiju nacionalne sigurnosti
 
Strategijom nacionalne sigurnosti ističe se da su more, podmorje i morsko dno posebno su važni za gospodarski razvoj Republike Hrvatske, te ćete pozornost usmjeriti na održivo gospodarenje i zaštitu bogatstava koja se nalaze u morskim područjima nad kojima Republika Hrvatska ima suverenitet, suverena prava i jurisdikciju. Već danas Hrvatska obala je dijelom devastirana i privatizirana što je protuzakonski i protuustavno te je hitno zaustavljanje daljnjeg nekontroliranog razvoja i uništavanje lokalnih zajednica.
 
U ime brojnih građana, udruga i inicijativa, lokalnih samouprava, mjesta, otoka i gradova, u ime ove  velike grupe ljudi različitih političkih opredjeljenja i društvenih stavova, obrazovanja, zanimanja, mjesta i načina života, ujedinjenih s jedinim zajedničkim ciljem zaštite javnog dobra Republike Hrvatske i u borbi za prirodne resurse i bolji život nama i našim potomcima, molimo Vas da kao Predsjednica Republike Hrvatske donesete pravu odluku i napravite potez u ime i za građane države koju i našim izborom predstavljate.
 
Pomozite nam u zaštiti naše zajedničke budućnosti u Republici Hrvatskoj", stoji u njihovom pismu.