IRAČKI parlament potvrdio je sunitskog zastupnika Mohameda al-Halbusija za predsjednika tog tijela, što predstavlja značajan korak prema formiranju nove vlade četiri mjeseca nakon izjednačenih parlamentarnih izbora.

Parlament je trebao izabrati predsjednika i dva zamjenika tijekom prve skupštine 3. rujna, no nije uspio u tome jer se zastupnici nisu mogli složiti koji od konkurentskih političkih blokova ima većinu. 

Halbusijevim imenovanjem kreće 90 dana dug proces određen ustavom koji vodi do imenovanja nove vlade. 

Zastupnici sada moraju odabrati novog predsjednika države

Zastupnici sada moraju odabrati novog predsjednika države, a čelnik najvećeg bloka mora imenovati novu vladu i postati premijer. No i dalje se čeka formiranje takvog bloka jer se politički savezi neprestano mijenjaju. 

Halbusi je pobijedio bivšeg ministra obrane Haleda al-Obeidija, dobivši 169 glasova u parlamentu koji broji 329 zastupnika. Sa svojih 37 godina postao je najmlađi predsjednik parlamenta u iračkoj povijesti. 

Prije kandidature na izborima u svibnju na listi "Anbar je naš identitet", Halbusi je bio guverner provincije Anbar. Od 2014. do 2017. bio je zastupnik u iračkom parlamentu.

Izbori u svibnju bili su prvi parlamentarni izbori od poraza Islamske države

Otkako je Amerikom predvođena koalicija 2003. zbacila Sadama Huseina, vlast u Iraku podijeljena je između tri najveća etničko-vjerska bloka. Tradicionalno je premijer šijit, predsjednik parlamenta sunit, a predsjednik države Kurd. 

Izbori u svibnju bili su prvi parlamentarni izbori od poraza Islamske države u toj zemlji. Iračke političke frakcije su prošle četiri godine zbog borbe protiv te fundamentalističke skupine uglavnom bile ujedinjene. 

No otkako je Islamska država poražena, ponovno se javljaju razlike. 

Šijiti na jugu, na kojem se proizvodi većina iračke nafte, smatraju kako političari u Bagdadu trate državni novac dok njima ne daju ništa, zbog čega u Basri, gradu koji je uz Kirkuk najbogatiji naftom i koji je drugi najveći u državi nakon Bagdada, od prošlog tjedna traju prosvjedi protiv središnjih vlasti u kojima je poginulo najmanje 15 ljudi.

Prosvjednici se žale na restrikcije struje, zagađenu vodu, loše usluge i korupciju.