IRAN i SAD nekoć su bile prijateljske države, no smrt tri američka vojnika u napadu u Jordanu mogla bi dovesti do velike eskalacije u njihovom odnosu. Povijesni pregled nastanka i raskida savezništva SAD-a i Irana prenosi Sky News.

Postavljanje američke marionete

Britanski i američki obavještajci pomogli su iranskoj vojsci da 1953. svrgne premijera Muhameda Mossadeqa. Tom intervencijom na vlast je vraćen prozapadni šah Muhamed Reza Pahlavi, koji je za ostanak na poziciji ovisio o SAD-u. Pahlavi je zauzvrat Americi obećao pristup prirodnim resursima, poglavito nafti. Pahlavi nije bio popularan u Iranu. 

1979. diljem države proširili su se nemiri i prosvjedi, što će ostati zapamćeno kao islamska revolucija. Ustankom je na vlast postavljen ajatolah Ruhollah Homeini, koji je sljedbenike pridobio na račun suprotstavljanja monarhiji koja je služila Zapadu.

Homeini je državu pretvorio u radikalnu, islamsku teokraciju. Također je započeo projekt širenja islamske revolucije na susjedne države.

1985. militantna skupina Hezbolah prisegnula je na odanost Homeiniju. Zahvaljujući njegovoj podršci, ona je postala najmoćnija militantna skupina na svijetu, a često se opisuje kao "država u državi" u Libanonu.

Okupacija ambasade

Kroz sljedeća četiri desetljeća utjecaj Irana će eksponencijalno rasti, zbog čega će doći u sukobe s SAD-om i njegovim saveznicima.

4. studenog 1979. militantni studenti okupirali su američku ambasadu u Teheranu, gdje su kao taoce držali 52 američka diplomata i državljana. Opsada ambasade trajala je 444 dana. Taoci su na kraju pušteni. Razlog ovog događaja navodno je bila osveta za postavljanje šaha Pahlavija, za što Iran krivi CIA-u, kao i odupiranje utjecaju SAD-a za kojeg se smatralo da se miješa u lokalnu politiku.

Američki pokušaj oslobađanja taoca, nazvan Operacija orlova kandža, završio je katastrofalno. Helikopter se zabio u transportni zrakoplov, što je uzrokovalo požar u kojem je poginulo 8 vojnika. SAD je tijekom opsade prekinuo diplomatske odnose s Iranom i zabranio većinu trgovine. SAD smatra događaj ozbiljnim kršenjem međunarodnog prava, a ajatolah je prozvao SAD "velikim vragom". 

Rat s Irakom

1980. Irak je napao Iran. SAD je pružio vojnu pomoć Iraku, koji je predvodio Saddam Hussein. Rat u kojem je poginulo oko milijun Iranaca trajao je do 1988. Odnosi Irana s SAD-om ostali su loši. 

1998. pojavio se tračak nade za pomirenje kada se državna tajnica Madeleine Albright sastala sa zamjenikom iranskog ministra vanjskih poslova. Međutim, to zbližavanje bilo je kratkog vijeka.

2002. godine američki predsjednik George Bush u svom govoru povodom napada na WTC nazvao je Iran dijelom osovine zla, koju čini s Irakom i Sjevernom Korejom. Američki službenici također su tvrdili da Iran pokušava napraviti nuklearnu bombu.

Nuklearni projekt

Predsjednik Barack Obama pokušao je smanjiti sankcije kako bi potaknuo Iran da obustavi nuklearni program. To je rezultiralo Zajedničkim sveobuhvatnim planom djelovanja (JCPOA), koji ograničava količinu radioaktivnih tvari koju Iran smije proizvesti. 

Mnogi republikanci sa sumnjom gledaju na taj dogovor, kao i na ukidanje sankcija. Smatraju da to daje Iranu više moći za širenje utjecaja u regiji. Donald Trump povukao je Ameriku iz JCPOA-a i time okončao dogovor. Trump je potom proglasio Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) terorističkom organizacijom. 

SAD je u napadu dronom u Bagdadu 3. siječnja 2020. ubio Kasema Sulejmanija, zapovjednika IRGC-a. Iran se zakleo na osvetu za taj čin. Također su objavili da više neće ograničavati svoj nuklearni program. 

Svi ti događaji doveli su do današnje situacije. Teško je vidjeti kako se odnosi trenutno mogu popraviti. S ratom u Gazi i iranskim plaćenicima koji haraju regijom, ne čini se da bi uskoro moglo doći do deeskalacije.