IRANSKI dužnosnici zaprijetili su eskalacijom sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama u slučaju novog američkog napada, poručivši da bi Islamska Republika mogla napustiti dosadašnju doktrinu ograničene odmazde kojom je nastojala obuzdati izravne konfrontacije s Washingtonom, izvještava FT.

Glavni zapovjednik iranskih oružanih snaga, general-bojnik Abdolrahim Mousavi, izjavio je ovoga tjedna da je iranska strategija "nekada bila usmjerena na sprječavanje eskalacije", ali da je "ponašanje SAD-a promijenilo naš pristup".

"Ako ovaj put pogriješe, nanijet ćemo im teške gubitke, jer su naše oružane snage odlučne suprotstaviti se sili koja provodi zastrašivanje do samoga kraja", poručio je Mousavi.

Od simbolične odmazde prema stvarnim posljedicama

Izvor blizak režimu u Teheranu izjavio je da je Iran prilagodio svoju vojnu doktrinu prema SAD-u, prelazeći s pretežno simboličnih odgovora na strategiju koja bi američkim snagama i interesima nametnula stvarne troškove u slučaju izbijanja sukoba.

Prema istom izvoru, Teheran ne traži rat te se nada da bi razgovori između SAD-a i Irana u Ženevi mogli otvoriti put novom nuklearnom sporazumu koji bi spriječio američki napad. Ipak, naglašava se da bi Iran radije ušao u sukob nego kapitulirao pred američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

"Ovaj put to ne bi bila ratna igra kao odgovor", rekao je izvor, podsjećajući na raketne napade na američke baze u Iraku 2020. godine i u Kataru prošle godine, koji su bili unaprijed signalizirani kako bi se izbjegao širi rat. "Iran bi krenuo prema eskalaciji, gađajući sve što mu je u dosegu. od američkih baza do Hormuškog tjesnaca i američkih ratnih brodova."

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei poručio je da bi odgovor na svaki napad bio "žestok", dodavši: "Ne postoji nešto poput ograničenog napada."

Opasna prijetnja

Analitičari izvan Irana skeptični su u pogledu razmjera štete koju bi Islamska Republika mogla nanijeti američkoj vojsci, koja je, prema procjenama, rasporedila najveće snage na Bliskom istoku od invazije na Irak 2003. godine.

Vojna neravnoteža došla je do izražaja tijekom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata, kada su Izrael i SAD zadali niz teških udaraca Iranu. Iranski dužnosnici zabrinuti su da bi američki borbeni zrakoplovi i sposobnosti dalekometnih udara mogli u svega nekoliko dana razoriti vojnu i gospodarsku infrastrukturu zemlje.

Unatoč tome, iranski izvori tvrde da bi balističke rakete i bespilotne letjelice mogle poslužiti kao sredstvo za ublažavanje konvencionalne nadmoći protivnika. Tijekom lipanjskog rata Iran je ispalio stotine projektila prema Izraelu, od kojih je dio probio izraelsku obranu i prouzročio znatnu štetu.

Posebna se pozornost pridaje mogućnosti blokade Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta kojom prolazi velik dio globalne trgovine naftom. Iranska Revolucionarna garda ranije je ovog mjeseca tijekom vojnih vježbi privremeno zatvorila dijelove tjesnaca.

Nova pravila odmazde

Nakon što su Sjedinjene Države 2020. u Bagdadu ubile generala Qassema Soleimanija, zapovjednika zaduženog za inozemne operacije, Iran je odgovorio raketnim napadom na bazu s američkim snagama u Iraku. U napadu nije bilo poginulih, ali je učinjena materijalna šteta.

Hamzeh Safavi, sin visokog vojnog savjetnika vrhovnog vođe Alija Khameneija, izjavio je za portal Entekhab da će "ovaj put Iran ostaviti po strani takva razmatranja i odgovoriti tako da nanese stvarne troškove". Naglasio je da govori u osobno ime.

Safavi je također ustvrdio da Teheran više neće praviti razliku između SAD-a i Izraela u eventualnoj odmazdi. "Ako Izrael započne napade, Iran će pogoditi i američke ciljeve. A ako SAD napadne, Iran će ciljati i Izrael", poručio je.

Trump: Iran ima zlokobne ambicije

Predsjednik Trump u obraćanju o stanju nacije optužio je Iran za "zlokobne ambicije" te upozorio da iranske rakete predstavljaju prijetnju američkim bazama. "Žele sporazum, ali još nismo čuli one ključne riječi: ‘Nikada nećemo imati nuklearno oružje’", rekao je.

Iranski čelnici ustraju na tome da je njihov nuklearni program isključivo miroljubive naravi te da svaki sporazum mora priznati pravo Irana na obogaćivanje urana u skladu s međunarodnim ugovorima o neširenju nuklearnog oružja.

Teheran je također poručio da neće pristati na odvojene američke zahtjeve za ograničavanje balističkog raketnog programa niti na smanjenje potpore oružanim skupinama koje se protive Izraelu.

Promjena tona iz Teherana odražava rastuće napetosti i sve manji prostor za suzdržanost, dok diplomatski napori pokušavaju spriječiti novi otvoreni sukob na Bliskom istoku.