STOTINE žena trčale su maraton na iranskom otoku Kišu početkom prosinca, prkoseći strogim pravilima odijevanja. U listopadu je jedan bend na ulicama Teherana zasvirao hit grupe White Stripes, dok je publika oduševljeno plesala. Ovog tjedna, trgovci su izašli na ulice diljem zemlje, prosvjedujući protiv rekordnog pada valute zbog kojeg više ne mogu plaćati najamnine.

Ovi događaji, iako naizgled nepovezani, dio su rastućeg vala nezadovoljstva u Iranu, gdje se stanovništvo tihim činovima prkosa bori za osobne slobode, dok se režim suočava s najvećim prosvjedima od ustanka 2022. godine, potaknutog smrću Mahse Amini, piše CNN.

Vođa u pat-poziciji

U središtu krize nalazi se 86-godišnji, bolesni vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei. Nakon desetljeća utvrđivanja režima protiv unutarnjih i vanjskih prijetnji, sada se suočava s propalom strategijom. Mladi otvoreno prkose islamskim normama, nacionalna valuta je na povijesno niskim razinama, gradovi se bore s nestašicom vode, a njegov zakleti neprijatelj, Izrael, traži od SAD-a daljnju vojnu akciju. S ograničenim opcijama, Hamenei se odlučio za opreznu igru čekanja, izbjegavajući drastične odluke unatoč sve većim izazovima.

"Mnogi promatrači prenose osjećaj da nikoga nema kod kuće; nitko ne donosi nikakve velike odluke, ili bolje rečeno da Hamenei ne dopušta nikakve stvarne odluke", rekao je za CNN Mohammad Ali Shabani, urednik portala Amwaj.media. "Trenutno, kakvu god odluku Hamenei donese, vjerojatno će imati značajnu negativnu stranu, pa se čini kao da izbjegava bilo kakvu veliku odluku."

Tijekom dvanaestodnevnog rata s Izraelom u lipnju, koji je zatekao Teheran nespremnim, vrhovni vođa navodno je bio izoliran u sigurnom podzemnom bunkeru. Iz sukoba je izašao s oslabljenom vojskom, teško oštećenim nuklearnim programom i stanovništvom koje je brzo gubilo vjeru u njegovu 36-godišnju politiku.

Unutarnji kaos

U mjesecima koji su uslijedili, Iranci su gledali kako njihova nacija tone sve dublje u disfunkcionalnost. Stalni nestanci struje, rekordna inflacija i rastuća nezaposlenost ostavili su građane razočaranima. Zbog očajničke potrebe za električnom energijom, vlada je prešla na jeftinije gorivo niske kvalitete, što je dovelo do ekstremnog zagađenja zraka i smoga nad gradovima.

Istovremeno, dvadeset provincija ove je godine pogodila najgora suša u više od 40 godina. Kriza s vodom postala je toliko ozbiljna da je predsjednik Masoud Pezeshkian javno predložio evakuaciju stanovnika Teherana kako bi se smanjio pritisak na presušene zalihe glavnog grada. Na ekonomskom planu, zemlja je u kolapsu. Iranski rijal ovog je mjeseca pao na povijesno niske razine, što je potaknulo prosvjede trgovaca jer su osnovne potrepštine postale nedostupne.

Nekada lukava vanjska politika Irana je zaustavljena, bez diplomatskog napretka na vidiku dok zapadne sile stežu obruč sankcijama. Mreža militantnih saveznika Revolucionarne garde, dugo ključni stup iranskog regionalnog utjecaja, ozbiljno je oslabljena gotovo svakodnevnim napadima Izraela. Ključna teritorijalna prednost izgubljena je prošle godine kada su sirijski pobunjenici svrgnuli dinastiju Assad, dugogodišnjeg saveznika Teherana.

Čekanje promjena

Iako je Islamska Republika navikla na krize - preživjela je i brutalni osmogodišnji rat s Irakom - trenutna situacija je drugačija. Dok se politička elita prepire, ostarjeli Hamenei drži se svog poznatog scenarija: proizvodnja projektila i dronova te odbijanje pregovora sa Zapadom. "Svi u Iranu žele promjene. Tvrdolinijaši žele povratak u prošlost, reformisti pomak prema budućnosti, a mnogi umjereni žele bilo kakvu promjenu. Nitko nije zadovoljan statusom quo", rekao je Shabani.

Hameneijev neizbježan odlazak, bilo smrću ili svrgavanjem, označit će ključan trenutak koji bi mogao duboko promijeniti smjer Irana.

"Bez sumnje, njegov odlazak s političke scene bio bi najvažniji trenutak u povijesti Islamske Republike… i postojala bi prilika za promjenu iranskog geostrateškog smjera, ali to ovisi o tome tko i što dolazi nakon Hameneija", rekao je Ali Vaez, direktor Iranskog projekta pri Međunarodnoj kriznoj skupini.

Pritisak izvana

Ostaje nejasno tko bi ga mogao naslijediti. Analitičari kao potencijalne kandidate spominju njegovog sina Mojtabu Hameneija ili Hassana Homeinija, unuka osnivača Revolucije. "Vanjski svijet ima vrlo malo utjecaja na to tko će doći sljedeći", kazao je Vaez, dodajući: "Jednako je važno hoće li Zapad novom vodstvu u Iranu pružiti izlaz… ako se Zapad želi pripremiti da iskoristi taj trenutak promjene u Iranu, mora početi razmišljati o tome već sada."

Usred unutarnjih nemira, Hamenei se suočava i s obnovljenom vanjskom prijetnjom. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ovog je tjedna otputovao u SAD kako bi izvršio pritisak na predsjednika Donalda Trumpa da poduzme agresivnije mjere, upozoravajući na iranski program balističkih projektila. Nakon što je Trump proglasio iranski nuklearni program uništenim, Netanyahuov zaokret prema projektilima analitičari vide kao pokušaj stvaranja novog razloga za rat.

"Čujem da se Iran ponovno pokušava ojačati, a ako je tako, morat ćemo ih srušiti", rekao je Trump nakon sastanka s Netanyahuom, dodajući: "Izbit ćemo im dušu."