DOSADAŠNJI sarajevski muftija Nedžad Grabus danas je preuzeo dužnost poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i tako postao vrhovni vjerski autoritet muslimana u toj zemlji, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.

Svečanost ustoličenja Nedžada Grabusa (58) održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. On je za reisa izabran 10. listopada glasanjem u posebnom izbornom tijelu Sabora IZ u BiH, s mandatom od sedam godina koji se može produžiti na isto razdoblje. Na toj će poziciji naslijediti Huseina Kavazovića, koji je na čelu Islamske zajednice bio proteklih 14 godina.

Dokument pod nazivom menšura, odnosno ukaz o imenovanju za reisul-ulemu kojim se potvrđuje zakonitost izbora i šerijatske ovlasti, Grabusu je u nazočnosti uzvanika i gostiju iz 23 države uručio predsjednik Sabora IZ Edhem Bičakčić.

"Odlučno dižemo svoj glas protiv ubijanja nevinih ljudi bilo gdje u svijetu"

U prvoj propovijedi nakon prisege Grabus je kazao kako se kani osloniti na potporu svih koji žele pridonositi općem dobru. "Istodobno smo i muslimani i Europljani", kazao je novi reis, dodajući kako svi ljudi imaju isto podrijetlo pa svaki oblik diskriminacije krši Božji red.

"Odlučno dižemo svoj glas protiv ubijanja nevinih ljudi bilo gdje u svijetu. Vjernička je dužnost ustrajno raditi na uspostavi mira i međusobnog poštovanja u cijelom svijetu", kazao je Grabus. Najavio je da će kao reis raditi na jačanju dijaloga sa svim vjerskim zajednicama.

Pozicija reisul-uleme sa sjedištem u BiH uspostavljena je 1882. godine, u razdoblju vladavine Austro-Ugarske monarhije.

Vodio projekt izgradnje džamije u Ljubljani

Grabus, koji je sada postao 14. reis, rođen je u Travniku, a školovao se u Sarajevu, gdje je 1994. godine diplomirao na Fakultetu islamskih znanosti, a doktorirao je 2008. godine. Na tom je fakultetu od 2021. godine redoviti profesor. Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a od 15. rujna 2021. godine dužnost sarajevskog muftije.

Vodio je projekt izgradnje džamije i Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, a tadašnji predsjednik Slovenije, Borut Pahor, odlikovao je Grabusa zbog zasluga za razvoj međureligijskog i međukulturnog dijaloga.

Upravo ga je dugogodišnje djelovanje u Sloveniji profiliralo kao snažnog zagovornika autonomne i institucionalno jake Islamske zajednice, koju je u svom programu za kandidaturu opisao kao zajednicu vrijednosti, a ne moći.

Upozorio je i na nužnost pronalaženja primjerenih odgovora na izazove izvaninstitucionalnih tumačenja i prakticiranja islama, odnosno na opasnosti vjerskih podjela među muslimanima u Bosni i Hercegovini, potaknutih radikalnim religijskim praksama "uvezenim" tijekom rata i nakon njega.