GRAĐANI Islanda na referendumu su s tijesnom većinom od 52 posto odbili nastavak pristupnih pregovora s Europskom unijom. Time je ta otočna država i formalno odustala od mogućnosti da postane 28. članica Unije, što je značajan neuspjeh za vladu premijerke Kristrún Frostadóttir koja je zagovarala ulazak. O razlozima takve odluke piše DW.

Moć ribarskog lobija

Javni servis ARD u analizi navodi da su završnicom kampanje dominirale dvije teme: strah islandskih poljoprivrednika od konkurencije s europskog kontinenta i nezaobilazno pitanje ribolova.

ARD ističe da iza svega stoji moćni ribarski lobi, sastavljen od desetak velikih tvrtki koje od osamdesetih godina kontroliraju većinu islandskih ribolovnih kvota i na tome su stekle bogatstvo. Nedavno istraživanje otkrilo je da su neke od tih tvrtki uložile velika sredstva u kampanju protiv približavanja EU. Uz to, ARD spominje i bliskost ribarske industrije s najvećim islandskim dnevnim listom, koji je tijekom kampanje funkcionirao kao njihov politički glasnogovornik.

Na kraju su, ocjenjuje ARD, prevagnuli strah i želja za suverenitetom nad argumentima pristaša članstva. Ti su argumenti uključivali nadu u veću ekonomsku stabilnost i dodatnu sigurnost koju bi članstvo donijelo, osobito u vrijeme kada je pouzdanost SAD-a, najvažnijeg islandskog partnera, sve upitnija.

Suverenitet ispred stabilnosti

Passauer Neue Presse piše kako su Islanđani "zadali udarac Europskoj uniji". List smatra da bi pozitivan ishod referenduma dobro došao EU jer bi, unatoč svim kritikama, potvrdio privlačnost europske zajednice. "Većina Islanđana očigledno vidi više mana nego prednosti u članstvu u EU-u. Ta odluka svakako je bolna. Ali nije smak svijeta", zaključuje list.

Komentator berlinskog Tageszeitunga smatra da je islandska odluka slojevita i da je Europljani ne bi smjeli shvatiti osobno. "Mjeriti vlastitu privlačnost u svijetu na temelju odluke Islanda značilo bi bespotrebno činiti samog sebe manjim", piše list. U komentaru se dodaje da je Island zemlja koja cijeni neovisnost, a kao članica Europskog gospodarskog prostora već koristi prednosti Unije. "Za sada će, dakle, sve ostati lijepo kao što već jest."

Neue Osnabrücker Zeitung nudi oštriju kritiku. "EU više nije obećanje spasa kakvim sebe predstavlja. Jasno je da je teže uvjeriti one koji daju novac nego one koji ga primaju. Primjer Islanda to zorno pokazuje", navodi list. Komentator se pita koliku privlačnost EU ima ako argument jedinstvenog tržišta više nije dovoljan. "Odgovor bi morao biti da je EU više od gospodarskog prostora. Ali takav odgovor, pun patetike, više ne prolazi. Europu danas prati slika birokratskog kontinenta opsjednutog pravilima i unutarnjim sukobima", zaključuje se u tekstu.

"Nacionalna košulja bliža od europskog kaputa"

List Volksstimme iz Magdeburga ocjenjuje da je Islanđanima "nacionalna košulja bliža od europskog kaputa". List izražava žaljenje jer smatra da bi Island obogatio Europu, s obzirom na "uzoran napredak" koji je ostvario. "No sklonost EU-a prema pretjeranom reguliranju vrlo je dobro poznata i u Reykjaviku. Glavni proizvod Islanda je riba, a za njen ulov EU propisuje stroge kvote. Islandska ribarska industrija to nikako ne želi i zato je uspješno povela borbu protiv takve politike", piše Volksstimme.

Komentator lista Süddeutsche Zeitung smatra da je samo održavanje referenduma bila pogreška i povlači paralelu s Velikom Britanijom. "Britanski referendum o članstvu u EU-u bio je najveća politička greška jedne europske vlade u proteklom desetljeću", navodi se u komentaru. Autor dodaje da je Brexit "toliko zastrašujući primjer da nijedna druga vlada više ne bi smjela biti toliko naivna da tako složenu odluku prepusti narodu".