ISLANĐANI danas izlaze na referendum na kojem će odlučiti žele li ponovno pokrenuti pregovore o pristupanju Europskoj uniji, nakon što su geopolitički pritisci to pitanje ponovno doveli u središte političke rasprave.

Referendum je najavljen u ožujku, nakon što je aktualna proeuropska vlada, predvođena socijaldemokratima, koja je pobijedila na izborima 2024., najavila izjašnjavanje građana o obnovi pristupnih pregovora, prenosi Reuters.

Island je još 2009. podnio zahtjev za članstvo u EU-u, nakon globalne financijske krize koja je teško pogodila zemlju. Međutim, tadašnja euroskeptična islandska vlada obustavila je pristupne pregovore 2013. godine.

Geopolitički pritisci mijenjaju raspoloženje

Island, nordijska zemlja s nešto manje od 400.000 stanovnika i članica NATO-a, suočava se sa sve većim pritiskom da ojača veze s europskim kontinentom. Promjeni raspoloženja pridonijele su sumnje u američku predanost sigurnosti Europe i Islanda, sve snažnije geopolitičko suparništvo na Arktiku te prijetnje Washingtona da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom, arktičkim otokom zapadno od Islanda.

Reykjavik već blisko surađuje s Bruxellesom u okviru Europskoga gospodarskog prostora (EGP), a Island je i dio schengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.

Hoće li Islanđani odlučiti ponovno pokrenuti pregovore o članstvu u EU-u, ostaje neizvjesno jer ankete pokazuju da je zemlja podijeljena oko tog pitanja.

Ribarstvo kao sporna točka

Jedna od glavnih prijepornih točaka u raspravi o mogućem članstvu u EU-u jest ribarstvo, odnosno zadržavanje kontrole nad unosnim ribolovnim područjima, koja imaju ključnu ulogu u islandskom gospodarstvu.

Ako Islanđani podrže obnovu pregovora, zemlju očekuju višegodišnji pregovori s Europskom komisijom tijekom kojih će se procjenjivati usklađenost islandskog zakonodavstva i standarda s pravnom stečevinom Europske unije.