JOŠ PROŠLOG tjedna postalo je jasno kako cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj neće ići onako kako je isplanirano. Isporuka cjepiva je neuredna i ne poštuje se dogovoreni rok. Ministar Beroš prije tjedan dana kazao je kako se nada da će do kraja ožujka biti procijepljeno oko milijun građana, no kako se sada čini, to je gotovo nemoguće.

Naime, šef HZJZ-a Krunoslav Capak na press-konferenciji u petak otkrio je kako se nova cijepljenja moraju obustaviti da bude dosta cjepiva za docjepljivanje, odnosno cijepljenje onih koji su već primili prvu dozu. No čini se da se za neke odgađa i cijepljenje drugom dozom. Naime, HZJZ je u petak u priopćenju pojasnio o čemu se radi te su napisali kako ne znaju kada će u Hrvatsku doći dovoljno cjepiva da počne druga faza cijepljenja, a otkrili su da će kod nekih morati odgoditi i primjenu druge doze cjepiva.

Do jučer u 19 sati u Hrvatskoj je cijepljeno 69.984 ljudi, a drugu dozu cjepiva dosad je primilo 11.907 ljudi.

I danas je na presici Capak govorio o cijepljenju, a na situaciju s cjepivom osvrnuo se i premijer Plenković.

Capak: Odgađa se i primjena druge doze cjepiva

Capak je kazao kako će se za neke koji trebaju drugu dozu cijepljenje odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no, poručio je, to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet.

Dodao je kako Hrvatska ne planira ući u zasebne razgovore s proizvođačima cjepiva jer je dogovoreno s Europskom unijom da se ide zajedno, ali je istaknuo kako ćemo u sljedeća četiri tjedna dobiti 14 kutija cjepiva manje, što iznosi ukupno 13.650 doza.

Moderna bi trebala u nedjelju isporučiti 4800 doza, dok bi početkom veljače trebalo stići 10.800 doza za koje nema obavijesti da se odgađaju, rekao je Capak.

"AstraZeneca je dobila zadatak od Europske komisije da se danas malo popravi s rokovima i količinama cjepiva, pa se nadamo da ćemo iza današnje telekonferencije imati dobru vijest. Prva isporuka bi trebala biti sredinom veljače, više od 44.000 doza", kazao je.

Plenković: Događa se vaccine hijacking

Plenković je danas komentirao probleme s cjepivom kazavši da se događa "vaccine hijacking".

"Imali smo sastanak Europskog vijeća u četvrtak. Ja i svi ostali čelnici izrazili smo vrlo čvrst stav da EK, a to je bio zajednički dogovor još dok smo mi predsjedali, da se treba poštovati zacrtana dinamika isporuke cjepiva.

Određeni kalendar kompanija smo dobili. Ono što vidimo sad, to sam rekao već javno, prije mjesec dana rekao sam da će 'vaccine diplomacy' biti glavna zadaća i glavna sintagma na početku godine. To se sad dijelom pretvara u 'vaccine hijacking' ili kidnapiranje, tj. oni koji su spremni u ovim okolnostima, da nisu vezani ovako širokim ugovorima o obvezama kakve mi imamo kao članica EU, izgleda da se događa to da pojedine zemlje i naručitelji plaćaju više po dozi nego što je platila EU. Tu dolazi do postupanja van onih dogovorenih, mi ćemo inzistirati na poštivanju tih ugovora", kazao je Plenković.

"Hrvatska još nije išla prema nekim drugim cjepivima od ovih za koja smo se opredijelili ne samo temeljem članstva u EU nego i temeljem pouzdanosti proizvođača", rekao je.

Plenković je rekao da je dogovor bio da se pojedine zemlje ne obraćaju same proizvođačima zbog kašnjenja. Dodao je da Hrvatska nije razmišljala da se kao zemlja izravno obrati proizvođačima cjepiva "jer jednom kada se to napravi, onda je gotovo".

No uvjeren je da će Hrvatska ipak osigurati doze za drugu turu cjepiva.

Potrebno je naglasiti da odgađanje druge doze cjepiva, odnosno primjena druge doze Pfizerova cjepiva nakon više od 21 dana nakon prve, nema negativan učinak na očekivanu razinu zaštite koja se postiže cijepljenjem. U kliničkim studijama druga se doza cjepiva primjenjivala do 42 dana nakon prve doze s jednako dobrim rezultatom kao i primjena nakon 21 dan.

Koja cjepiva je Hrvatska naručila?

AstraZeneca/Oxford (adenovirusno vektorsko cjepivo) - 2.700.000 doza

Johnson & Johnson/Janssen (adenovirusno vektorsko cjepivo) - 900.000 doza

Pfizer/BioNTech (mRNK cjepivo) - 1.000.000 doza

Moderna (mRNK cjepivo) - 1.000.000 doza

Kako je došlo do kašnjenja cjepiva?

Strategija nabave cjepiva u Europskoj uniji našla se pod povećalom nakon što su zemlje članice imale problema s ubrzanim cijepljenjem u prvim tjednima ove godine, zaostajući za Velikom Britanijom i SAD-om u utrci za imunizacijom građana protiv covida-19. Dok je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD je stigao do šest doza, a Europska unija samo do dvije doze na 100 stanovnika, pokazuju podaci Financial Timesa.

Sve veći jaz izazvao je tjeskobu u europskim prijestolnicama, pogotovo jer je ionako oskudna opskrba cjepivom dodatno usporena. Posljednji udarac planovima za cijepljenje bila je objava europskih dužnosnika od petka da će isporuke cjepiva AstraZenece u prvom tromjesečju vjerojatno biti prepolovljene jer je kompanija upozorila na smanjeni kapacitet u svom opskrbnom lancu za Europsku uniju.

Kolarić: Upitno je koliko ćemo ljudi cijepiti do ljeta

Branko Kolarić, epidemiolog i član vladinog Znanstvenog savjeta, rekao je večeras za Index kako su ove promjene u distribuciji, odnosno kašnjenje cjepiva, loša vijest.

"Svi smo se nadali i prema onome što smo dogovorili napravljeni su planovi za cijepljenje. Plan je bio na nivou EU do ljeta procijepiti 70 posto populacije. Sad to s ovim kašnjenjem dolazi u pitanje", rekao je Kolarić. 

Napomenuo je da ipak u ovoj situaciji postoji nešto dobro, a to je da će svi oni koji su dobili prvu dozu primiti i drugu dozu cjepiva.

"To su oni najranjiviji, ljudi iz domova za starije. Za njih je osigurana druga doza i njih ćemo procijepiti. Ali bilo bi isto tako važno da što prije počnemo s kampanjom masovnog cijepljenja svih starijih osoba i drugih", smatra.

>> Kolarić: Uskoro ćemo omogućiti posjete i izlaske iz domova. To je velika stvar

Kolarić ističe da Hrvatska u ovoj situaciji nije iznimka i da je svima u Europi isto. Važno je, napominje, da se te stvari rješavaju solidarno. 

"U zemljama s lošijom situacijom, kojima nedostaje cjepiva, može se dogoditi mutacija virusa pa onda i oni koji su se procijepili isto više nisu sigurni", rekao je Kolarić.

Što se tiče nekih drugih proizvođača cjepiva, Kolarić kaže da se pregovara s još nekima koji su visoko na listi, primjerice iz Indije. Prema njemu, sve opcije treba staviti na stol i razmisliti o njima, pa čak i o ruskom cjepivu koje nije na listi WHO-a.

Dodao je kako je u ovakvim okolnostima možda trebalo razmisliti i o aktiviranju našeg Imunološkog zavoda.

EU bijesna: Dali smo milijarde, a cjepiva nema

EU dužnosnici danas su razgovarali s AstraZenecom oko nastojanja da se proizvodnja ubrza. 

Nakon razgovora su objavili da nisu zadovoljni odgovorima farmaceutske tvrtke AstraZeneca i žele točno znati jesu li i kome su dosad proizvedene doze cjepiva isporučene.

"Europska unija je predfinancirala razvoj i proizvodnju cjepiva i želi vidjeti povrat uloženoga. Želi točno znati jesu li doze koje je AstraZeneca dosad proizvela isporučene i ako jesu, kome su isporučene", izjavila je povjerenica za zdravstvo Stela Kyriakides nakon sastanka predstavnika Komisije, zemalja članica i predstavnika britansko-švedske tvrtke AstraZeneca.

"EU želi da naručene i plaćene doze cjepiva budu isporučene čim prije i želimo da ugovor bude u potpunosti ispoštovan", naglasila je povjerenica.

Ona je najavila da će ubuduće sve kompanije koje proizvode cjepivo protiv covida-19 morati unaprijed obavijestiti Komisiju kada žele izvesti cjepiva proizvedena u EU u treće zemlje, s tim da to neće vrijediti samo za humanitarne isporuke.

Komisija je stoga predložila zemljama članicama da se čim prije uspostavi mehanizam za transparentnost izvoza cjepiva iz EU.  

"Želimo jasnoću i transparentnost u pogledu izvoza cjepiva iz EU", istaknula je Kyriakides, dodajući da je EU do sada podržala brzi razvoj i proizvodnju nekoliko cjepiva protiv covida-19 u ukupnom iznosu od 2.7 milijardi eura.

"EU će poduzeti sve što je potrebno da zaštiti svoje građane i njihova prava", rekla je povjerenica. 

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je u nedjelju radiju France Europe 1 da EU "može posegnuti za pravnim mogućnostima koje su joj na raspolaganju" kako bi osigurala da se poštuju ugovori koje je potpisala s farmaceutskim kompanijama. Talijanski premijer Giuseppe Conte optužio je AstraZenecu za "ozbiljno kršenje ugovora" i zaprijetio pravnim postupcima.

SAD, Velika Britanija i Europska unija naručile približno istu količinu

SAD, Velika Britanija i Europska unija naručile su približno isti broj doza cjepiva po glavi stanovnika, više od pet doza po stanovniku. No ubrzanim postupkom odobravanja, odabirom nekih proizvođača nauštrb drugih, a u slučaju Velike Britanije i SAD-a i investiranjem unaprijed kako bi se kompanijama pomoglo u razvoju i pojačavanju proizvodnih kapaciteta, London i Washington bili su u startu brži od Bruxellesa.

Ukupno su Velika Britanija i SAD unaprijed potrošili oko sedam puta više po stanovniku za razvoj, nabavu i proizvodnju nego EU, pokazuju podaci Airfinityja, londonske analitičke kompanije. Iako brojke uključuju različite vrste financiranja i možda nisu sasvim usporedive, podaci ukazuju da su zemlje EU trebale bolje i ranije koristiti svoju gospodarstvu moć kako bi financirale nadogradnju tvornica i dobavljače sirovina za cjepiva, smatra Rasmus Bech Hansen, direktor Airfinityja, prenosi FT.

"Stvari nisu jednostavne, ali mislim da u pandemiji postoje posebne okolnosti. Sve je pitanje kompromisa i ključan je i tajming, tjedni i mjeseci puno znače", rekao je Bech Hansen.

EU sporije odobrila cjepivo

Europska unija bila je također sputana sporijim regulatornim odobrenjima. Vodeće cjepivo BioNTech/Pfizer u Velikoj Britaniji je odobreno 2. prosinca, u SAD-u 11. prosinca, a u EU tek 21. prosinca. Washington i London skratili su proces izdavanjem hitnih odobrenja za uporabu, a nacionalne vlade preuzele su rizik od odgovornosti za proizvod umjesto proizvođača.

EU je kasno prihvatila i revolucionarnu mRNK tehnologiju koja stoji iza cjepiva. Velika Britanija i SAD naručile su dodatne količine BioNTech/Pfizerova cjepiva u roku od nekoliko tjedana nakon ohrabrujućih rezultata ispitivanja u srpnju. Bruxelles nije sklopio dogovor sve do studenoga. Dužnosnici EU kažu kako je vremenski odmak nastao zbog nužnih i iscrpnih rasprava o pitanjima kao što je odgovornost.

Nedostatak transparentnosti oko rasporeda isporuke u svakom bilateralnom dogovoru o cjepivu otežava spoznaju o tome koliko je točno doza dobila svaka regija ili kad može očekivati više doza. Članice EU u siječnju su se našle pod uzbunom kad su Pfizer i BioNTech rekli kako moraju privremeno smanjiti isporuke kako bi u budućnosti povećali proizvodnju. Pfizer je inzistirao na tome da će nadoknaditi manjak i poštovati ukupne isporuke na koje se obvezao u prvom tromjesečju. Ipak, poremećaj koji se nadopunio s vijestima o kašnjenju u isporukama AstraZenece potaknuo je zabrinutost zbog nestašice.

Europska unija sklopila je dogovore oko isporuke dvije milijarde doza od osam proizvođača te je rekla kako od dobavljača očekuje da će od travnja uvelike povećati isporuke članicama. Trenutno ima narudžbe za 760 milijuna doza kod BioNTech/Pfizera i Moderne, ali samo 355 milijuna tih doza bit će sigurno isporučeno prije rujna. Dosad je EU, čija je populacija gotovo 450 milijuna stanovnika, primala samo 3.5 milijuna doza BioNTech/Pfizerova cjepiva tjedno.

SAD ima oko 330 milijuna stanovnika i naručio je oko milijardu doza uz opciju za narudžbu još 1.2 milijarde. Do srpnja bi SAD trebao dobiti 200 milijuna doza od BioNTech/Pfizera i 200 milijuna od Moderne, ali polovica BioNTech/Pfizerova cjepiva možda neće stići do lipnja ili srpnja.

U Velikoj Britaniji živi 67 milijuna ljudi i vlada je ubrzala cijepljenje BioNTech/Pfizerovim i AstraZenecinim injekcijama. Zasad nisu objavljeni detalji o rokovima za buduće isporuke. AstraZeneca je rekla kako radi na tome da ispuni cilj i do kraja godine isporučuje dva milijuna doza tjedno, no brojke će vjerojatno varirati iz tjedna u tjedan.

Europska unija mogla bi profitirati povećanom ponudom krajem godine, kad američka kompanija Moderna poveća svoju proizvodnju. EU je naručila 160 milijuna doza, dok je Velika Britanija kupila samo sedam milijuna. Europski dužnosnici nadaju se da će se njihova strategija umjerene kupnje različitih cjepiva isplatiti s vremenom, kako se bude pojavljivalo sve više cjepiva.

Lawrence Gostin, profesor javnozdravstvenog prava na američkom Sveučilištu Georgetown, kaže da je konkurencija zemalja visokog dohotka oko relativno manje početne proizvodnje cjepiva bila nezdrava te je izazvala neučinkovitost i zaostajanje siromašnijih zemalja. Budući da ograničenje proizvodnih kapaciteta počinje dodatno sputavati opskrbu, prof. Gostin kaže da su rokovi i geografija bili od presudnog utjecaja na to tko će se prvi cijepiti.

"Farmaceutske kompanije izbacuju cjepiva iz svojih proizvodnih pogona i vjerojatno će ih ponuditi na temelju dva uvjeta. Prvo, tko je prije potpisao obvezujući ugovor i drugo, realpolitika, u kojoj se zemlji nalazite", objasnio je Gostin za Financial Times.