RAZORNA tornada nalik na onaj u Češkoj moguća su i u Hrvatskoj, međutim uobičajenija su u središnjoj i zapadnoj Europi, tvrde klimatolozi.

Znanstvena istraživanja pokazuju da će ona s klimatskim promjenama postajati sve jača. Pojednostavljeno govoreći, toplija atmosfera može apsorbirati više vlage, a to podrazumijeva veću energiju koja uzrokuje jače ekstreme.

Jedan od najjačih tornada zabilježio je još Mohorovičić

U prilog činjenici da u Hrvatskoj može biti razornih tornada govori povijest. Naime, jedan od najjačih zabilježenih u Hrvatskoj bio je tornado kod Novske, koji je 31. svibnja 1892. u 16:17 sati zahvatio područje željezničke stanice i obližnju šumu. On je sa željezničkih tračnica izbacio vagone vlaka koji je upravo bio krenuo za Novu Gradišku. Stražnji vagon, težak preko 13 tona, podigao je preko telegrafskih vodova i bacio na udaljenost od 30 metara. U vlaku je bilo pedesetak putnika, od kojih su tri teško ozlijeđena, a jedan je pastir poginuo.

Ovaj slučaj, na zahtjev austrougarskih vlasti, istražio je detektivski precizno naš znanstvenik svjetskog glasa, geofizičar, meteorolog i seizmolog Andrija Mohorovičić (1857. - 1936.). Sve je podrobno dokumentirao, izmjerio i ispitao. Zapisao je i svjedočanstva brojnih svjedok, a prezentaciju možete pogledati ovdje.

Zaključio je da je vjetar u tom dijelu bio ciklonalan, suprotnog smjera od smjera kretanja kazaljki na satu. Sustav se zapravo sastojao od dva vrtloga, odnosno dva tornada, promjera 800 do 1200 metara i 2300 metara s izuzetno niskim tlakom zraka u središtu.

Prema izvještaju, vjetar je počupao oko 150.000 stabala hrasta i bukve promjera debla 0.70 - 1.20 m, a Mohorovičić je zaključio da je brzina vjetra bila oko 260 km/h.

Temperature su u to vrijeme bile vrlo visoke za to godišnje doba, a temperaturna razlika između priobalnog i unutrašnjeg područja Hrvatske bila je velika. Tijekom tornada temperatura se spustila za 10°C. Prema današnjim klasifikacijama ljestvice TORRO, ovaj tornado bio bi klasificiran kao T6 ili umjereno destruktivan.

Najjači tornado u Hrvatskoj bio je nešto slabiji od ovog u Češkoj

Za usporedbu, tornado u Češkoj klasificiran je u skupinu F3, no to je klasifikacija po ljestvici Fujita.

TORRO ljestvica ide od T0 do T11, a stupanj T6, kakav je zabilježen u Novskoj, uzrokuje umjerenu štetu u kojoj se ruše stabla, kompozicije vlakova te krovovi i poneki zidovi.

Fujita ljestvica ide od F0 do F5, pri čemu tornado klasificiran kao F3 uzrokuje jake štete u kojima se ruše vlakovi te zidovi kuća i drveće, a F4 razorne štete u kojima se ruše čak i cijele kvalitetno izgrađene kuće.

Mnogi još pamte pijavice u Zagrebu, Bibinju i Petrinji

Brojna tornada koja su se dogodila u Hrvatskoj u svojoj doktorskoj disertaciji opisala je dr. sc. Tanja Renko, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave u DHMZ-u.

Ona piše da je u razdoblju od 2001. do 2013. u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 359 pijavica. Među ostalim navodi vrlo izraženu pijavicu zabilježenu kod Bibinja 18. kolovoza 1994., koja je uspjela zarotirati trajekt na moru.

Također spominje pijavicu koju pamte mnogi stanovnici Zagreba. Ona je 22. srpnja 1973. godine poharala dio Medvednice, porušivši mnoštvo stabala na njezinim južnim obroncima.

Veliko nevrijeme povezano s pojavom pijavice zahvatilo je Petrinju 31. srpnja 1982., prouzročivši golemu materijalnu štetu koja je procijenjena na tadašnjih 170 milijuna dinara. U njemu je ozlijeđeno nekoliko ljudi.

Razorni tornado u Veneciji 2015.

U Europi, a osobito u našim krajevima, pamti se tornado koji je u srpnju 2015. pogodio Veneciju. S vjetrovima koji su dosezali brzinu od oko 350 km/h on je podizao automobile, oštetio je 500-tinjak kuća, a potpuno ih je uništio 90. Među ostalim, sa zemljom je sravnio i poznatu povijesnu zgradu Vilu Santorini-Toderini-Fini, staru najmanje četiri stoljeća. Jedna osoba je smrtno stradala, a 92 su ozlijeđene, od kojih 16 teško. Prema ljestvici Fujita bio je svrstan u kategoriju F4. Ostavio je trag razaranja dug 11.5 km, a širok oko 700 metara.

"Tornado u Češkoj je izniman"

Ivan Güttler, klimatolog iz DHMZ-a, kaže da su jaka tornada karakterističnija za zapadnu i srednju Europu, osobito Njemačku i Češku, međutim ne isključuje mogućnost njihove pojave u Hrvatskoj.

"Uvjeti za formiranje tornada u središnjem dijelu Europe su češći nego u našim krajevima. Klimatologija bilježi da su takvi događaji kroz povijest bili učestaliji u zemljama kao što su Njemačka i Češka, no i ondje su puno rjeđi nego u Sjedinjenim Američkim Državama", kaže Güttler.

Ipak, ističe da je intenzitet nevremena u Češkoj uistinu izniman.

"Postavlja se pitanje postoji li trend povećanja takvih događaja u budućnosti - njihove učestalosti i intenziteta. Tornada koja su uobičajeno formacije širine desetak do stotinjak metara, a visine duž atmosferskog stupca u nižoj troposferi, premala su da bi se mogla direktno simulirati u klimatskim modelima koji imaju rezoluciju desetak kilometara. Klimatski modeli ne mogu izravno simulirati takve objekte, za razliku od sinoptičkih ciklona ili uragana, koji imaju mnogo veće prostorne dimenzije. Stoga se, kada se pristupa tom problemu, gledaju sastojci ovih formacija, kao što su nestabilnost i smicanje vjetra", tumači naš klimatolog.

Kaže da su posljednjih godina neka istraživanja na temu jakih nevremena u Europi radili upravo češki znanstvenici.

"U njima se često gledaju pojave jakih oluja s tučom i grmljavinom. Kada govorimo o 21. stoljeću, postoji jasan trend njihova porasta, posebno u scenarijima koji podrazumijevaju da nismo uspjeli u tranziciji prema niskim razinama emisije stakleničkih plinova. To vrijedi kod svih ekstrema. No ipak tu još uvijek imamo puno otvorenih pitanja i tema za bazična klimatska istraživanja. Stvari nisu toliko jasne kao kod toplinskih valova", tumači Güttler.

Nevrijeme u Češkoj bilo je najavljeno dan ranije

Kaže da je njemu kao klimatologu i meteorologu vrlo zanimljivo to da je tornado u Češkoj bio dosta rano prognoziran, čak dan ranije (tweet dolje).

"Moguće je da je to nekim ljudima u Češkoj pomoglo da se na vrijeme sklone", kaže.

"U Hrvatskoj se ipak ne očekuju tako jaka tornada"

Güttler smatra da u Hrvatskoj ipak ne bi trebalo biti tako jakih tornada kao u Češkoj.

"Iako je rizik od jakih tornada u Hrvatskoj nizak, preporuka je pratiti upozorenja na vremenske pojave na službenim stranicama DHMZ-a i podizati svjesnost građana o pojavama kao što su jak i olujan vjetar, grmljavinsko nevrijeme i jaka tuča", dodaje.

Ističe da su istraživanja u SAD-u pokazala da bi uragani s klimatskim promjenama mogli postati jači.

"Uragani su dovoljno velike pojave da ih klimatski modeli mogu uhvatiti. Oni su malo manji od ciklone, ali su ipak veći od tornada, pa ih je lakše identificirati u modelima. Prema istraživanjima, broj uragana neće se povećavati s klimatskim promjenama, no broj onih najjačih hoće, i to osobito na sjevernom Atlantiku. Naime, to je područje u kojem je broj takvih događaja posljednjih desetljeća izvan prirodne varijabilnosti. U drugim područjima, kao što su Pacifik i južna hemisfera, on je unutar povijesnih varijacija", zaključuje.

Nature: Tornada u Europi jačaju s klimatskim promjenama

Prema istraživanju čeških znanstvenika koje spominje Güttler, objavljenom u uglednom časopisu Nature 2019. godine, učestalost razornih nevremena koja uključuju grmljavinsko nevrijeme, tuče i jake vjetrove u Europi će se s klimatskim promjenama povećavati do kraja stoljeća.

Autori ističu da su u svojim modelima otkrili da će se konvektivna nestabilnost povećati zbog porasta vlage u blizini Zemljine površine.

"Iako se predviđa blagi pad pojave grmljavine na jugozapadu i jugoistoku Europe, vjerojatnost jakog nevremena povećat će se u cijeloj Europi, posebno za vrlo veliku tuču. Moglo bi se očekivati ​​da će Arktička amplifikacija dovesti do slabije mlazne struje i time do manjeg okomitog smicanja vjetra, no umjesto toga nalazimo da se mlaz ne mijenja puno ili da se čak povećava u situacijama s konvektivnom nestabilnošću. Da bismo se nosili s porastom vjerojatnosti opasnosti, morat će se prilagoditi modeli rizika, dok će ulaganje u čvršće strukture, poput upotrebe pojačanog stakla u staklenicima ili solarnim pločama, postati isplativije. Nadalje, porast će potreba za savjetovanjem javnosti o sprečavanju gubitaka poduzimanjem mjera predostrožnosti s približavanjem oluja", upozoravaju autori.

Što je uopće tornado?

Riječ "tornado" dolazi od španjolske riječi tornar, što znači okretati. Njome se označavaju zračni vrtlozi razorne snage.

Tornada se spuštaju iz vrlo razvijenih kumulonimbusa kao tamni vertikalni stupovi. Pri tlu im se širina kreće od nekoliko metara do nekoliko stotina metara.

Za nastanak tornada potrebno je nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, nizak tlak te mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere.

Jačine tornada označavaju se po dvije ljestvice - po Fujitinoj i TORRO ljestvici. Kategorije F0 i F1, odnosno T0 do T3 podrazumijevaju tornada koja imaju brzine vjetra do oko 180 km/h. U tu skupinu spada oko 80% tornada. No, najjača tornada mogu biti široka po nekoliko kilometara, a brzine njihovih vjetrova mogu dosezati 500 km/h.

Broj tornada u Hrvatskoj raste

Istraživanja naših meteorologa također pokazuju da se broj pijavica kod nas od 2001. do 2013. značajno povećao. Kod nas se pijavice, koje su po prirodi slične tornadima, ali su manjeg intenziteta, najčešće javljaju nad morem u područjima kraj Istre i kod Dubrovnika. No mogu se, iako rjeđe, razviti i iznad kopna.

Naš meteorolog Krešo Pandžić iz DHMZ-a za Index je objasnio da su pijavice slične tornadima, no da su po dimenzijama, koje uglavnom dosežu nekoliko desetaka metara, manje od tornada, koja dosežu širine od nekoliko stotina metara.

"Trajanje im je također kraće, obično je to nekoliko desetaka minuta, dok tornada mogu trajati satima. Stoga je njihova razorna moć neusporediva. No u nekim posebnim okolnostima i u ovim dijelovima svijeta može se javiti nešto između", rekao je Pandžić.

"Proces nastanka pijavica i tornada je sličan iako nije potpuno objašnjen. Uglavnom nastaju za vrlo niskog tlaka zraka, kada izražena vertikalna struja može podići predmete u visinu. Povećana učestalost ovih događaja može imati dva razloga, a jedan su svakako klimatske promjene. Naime, zbog povećanja temperature rastu konvektivni procesi, a također i topli zrak prima više vlage, kao što se to zbiva u zagrijanoj kuhinji. Osobito to vrijedi u područjima prema sjeveru. Drugi razlog može biti razvoj tehnologije. Ljudi danas imaju više mobitela kojima mogu snimiti više takvih pojava. Uvjeti za njihov nastanak izvan tropskih područja iz godine u godinu postaju sve pogodniji. Zapravo Coriolisova sila, koja uzrokuje vrtložno strujanje zraka, a jedan je od uzroka nastanka tornada, uz vlagu i temperaturu, jača je u suptropskim područjima nego u tropskima uz sam ekvator", pojasnio je Pandžić.

Razlika između uragana i tornada

Prema NASA-inim stručnjacima, uragani i tornada su uglavnom slični po strukturi. I jedne i druge karakteriziraju ekstremno jaki horizontalni vjetrovi koji kruže oko središta te snažno kretanje zraka uvis. Najočitija razlika među njima je u njihovim razmjerima. Tornada su vrtložni vjetrovi manjih razmjera - najveća dosežu promjer od oko tri kilometra. U SAD-u se godišnje bilježi oko 1200 tornada, a u Europi ih ima najviše u Nizozemskoj. Njihovi vjetrovi mogu dosegnuti brzine veće od 480 km na sat, pa na kopnu mogu uzrokovati velike štete. No ona su obično značajno manjih dimenzija, kraćeg trajanja i kraćih tragova razaranja od uragana. Zabilježena su na svim kontinentima osim na Antarktici.

Uragani su vrtložni vjetrovi velikih razmjera čiji promjer zna prelaziti 1500 kilometara. Na kopnu ih ponekad prati više tornada. Formiraju se na niskim geografskim širinama, uglavnom u pojasu između 5. i 20. stupnja, ali nikada na samom ekvatoru. Uvijek se stvaraju nad toplim oceanskim vodama čija se temperatura kreće iznad 26.5°C. Putuju tisućama kilometara, a mogu trajati po nekoliko dana. Uragana se godišnje bilježi između 10 i 15.

Snaga uragana mjeri se ljestvicom koja se zove Saffir-Simpson Hurricane Wind Scale.

...

Primajte na mail prijelomne vijesti čim se dogode. Pretplatite se na Index Newsletter.