Istraživanje: B stanice imaju vrlo značajan učinak na omikron
DJELOVANJE antitijela koja proizvode "memorijske B stanice" imunosnog sustava može biti vrlo značajno u slučaju omikron varijante koronavirusa, čak i ako su oslabljena, vjeruju znanstvenici.
Pošto organizam nauči prepoznati SARS-CoV-2, bilo nakon prirodne infekcije ili nakon cijepljenja, B stanice stvaraju svježa antitijela protiv virusa ako otprije nema dovoljno antitijela koja cirkuliraju u krvi i koja ga mogu neutralizirati.
B limfociti ili B stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma stanice koje izlučuju antitijela. B limfociti i T limfociti zajedno čine takozvani "adaptivni imunosni sustav" koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.
Što duže B stanice ostanu u tijelu, to se imunosni sustav bolje bori s virusom
B limfociti uz T limfocite igraju vitalnu ulogu u obrani organizma. Glavna im je funkcija da nakon aktivacije i prijelaza u plazma stanice produciraju antitijela (imunoglobuline) te da prelaze u kategoriju memorijskih stanica.
Ako se B stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazma ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što duže ti B limfociti ostanu u tijelu, to se imunosni sustav može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.
B stanice proizvode antitijela samo kad su aktivirane
Otprilike 5 do 15 posto limfocita u krvi su B stanice, a prisutni su i u slezeni, limfnim čvorovima i krajnicima. Njihova primarna funkcija je stvaranje i sekrecija protutijela. B limfociti proizvode antitijela samo kad su aktivirani. Sazrijevanje B limfocita se odvija u koštanoj srži, ali se njihova aktivacija događa u limfnim čvorovima.
U studiji objavljenoj na internetskoj stranici bioRxiv, koja još treba proći recenziju, znanstvenici su analizirali snagu više od 300 antitijela što ih proizvedu memorijske B stanice, dobivenih od cijepljenih dobrovoljaca, ali i osoba koje su prirodno preboljele infekciju koronom.
Znanstvenici: Čini se da 30 posto ukupnih antitijela prepoznaje omikron
"Čini se da je omikron uspio izbjeći vrlo velik dio memorijskih B stanica", rekli su znanstvenici, no dodaju kako se "čini da ga još uvijek učinkovito prepoznaje 30 posto ukupnih antitijela i blizu 10 posto svih moćnih neutralizirajućih antitijela". To su zaključili Matthieu Mahevas i Pascal Chappert, znanstvenici sa sveučilišta Universite de Paris.
Oni vjeruju da bi snažna sposobnost memorijskih B stanica da reproduciraju i proizvode antitijela mogla nadoknaditi oslabljenu učinkovitost tih antitijela u manje od dva dana.
U kombinaciji s ostalim komponentama imunosnog sustava, posebice T stanicama, učinak B stanica vjerojatno pridonosi objašnjenju zbog čega se većina cijepljenih osoba koje se zaraze omikronom ne razboli u tolikoj mjeri da bi trebala hospitalizaciju, rekli su francuski znanstvenici.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati