U PROSTORIJAMA Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo danas su javno predstavljeni novi rezultati istraživanja "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)" Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je važnost suradnje zdravstvenog i obrazovnog sustava u provedbu CroCOSI istraživanja te priliku za provođenje novih ciljanih aktivnosti u prevenciji debljine u djece.

"Posebno bih istaknuo ulogu osnovnih škola koje su dužne organizirati prehranu učenika u skladu s propisima i normativima koje donosi Ministarstvo zdravstva. Također, s ciljem poticanja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kroz odgojno-obrazovni sustav nedavno je pokrenuta inicijativa Ministarstva turizma i sporta u kojoj se traži povećanje satnice tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školama", kazao je Fuchs.

35% djece dobi od 8 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu

Voditeljica COSI istraživanja za Republiku Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović predstavila je najnovije rezultate. 

Sudjelovanje RH u COSI istraživanju Europskog ureda SZO-a omogućuje redovito praćenje i razumijevanje položaja hrvatskih osmogodišnjaka prema statusu uhranjenosti u odnosu na njihove vršnjake diljem Europe. Redovita provedba CroCOSI istraživanja također omogućuje da se, na metodološki usporediv način, sa stručnim ispitivačima i dovoljno velikim regionalno reprezentativnim uzorcima, dobije uvid u kretanje debljine u djece kao jednog od vodećih i najbrže rastućih javnozdravstvenih problema današnjice.

Uz to, informiranje o prehrambenim navikama, navikama tjelesne aktivnosti, obilježjima ranog razvoja, obiteljskim i školskim okruženjima čini složenu sliku razvoja debljine u djece nešto jasnijom, što olakšava planiranje i provedbu usmjerenih intervencija za prevenciju ovog problema.

Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35% djece dobi od 8 do 8.9 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17.8% u odnosu na 11.9% u djevojčica.

"Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prvog kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016., u kojem je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34.9%, šalju dvije poruke. S jedne strane, s gledišta cilja zaustavljanja porasta debljine u djece do 2025. godine, činjenica da u trogodišnjem razdoblju nije zabilježen značajan porast debljine u djece je poželjna i doprinosi ostvarenju ovog globalnog cilja SZO-a (20). S druge strane, činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8 do 8.9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB-a te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i financijske troškove, ali i gubitke u ljudskom kapitalu", naglašava prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

Najmanje pretile djece u Zagrebu

Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 29.7%, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36% i 36.9%.

Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji gdje je debljina prisutna u 19.3% dječaka i 7.9% djevojčica. Nadalje, problem debljine i prekomjerne tjelesne mase, iako sveprisutan, najmanji je u većim gradovima gdje iznosi 32%, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima gdje iznosi 38.9%, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova koje najčešće provode preventivne programe. Posebno je zabrinjavajuć podatak o utvrđenoj pogrešnoj roditeljskoj percepciji uhranjenosti djeteta.

Od 35% djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine samo 14% roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Sukladno tome, neophodno je pojačano provoditi usmjerene javnozdravstvene intervencije koje će doprinijeti prepoznavanju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece radi prevencije i dugoročnog očuvanja zdravlja.

Loše prehrambene navike

Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupili smo mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja.

Prema rezultatima ovog istraživanja, hrvatski osmogodišnjaci ne dosežu preporučeni unos voća i povrća, to jest jedno od troje djece svakodnevno konzumira voće, dok povrće svakodnevno konzumira tek jedno od njih petero.

S druge strane, zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 37% djece.

Nedostatak tjelesne aktivnosti

Što se tiče navika tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja, istraživanje je utvrdilo da oko polovica djece odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom, dok ostala djeca u školu dolaze motoriziranim vozilima. Hrvatski osmogodišnjaci svakoga dana provode vrijeme u aktivnoj igri na otvorenom u skladu s preporukama za tjelesnu aktivnost djece. Prema tome, jedan sat ili dulje u aktivnoj igri tijekom radnog tjedna provodi 91% djece te vikendom njih 97.5%.

S druge strane, 41.2% osmogodišnjaka u Hrvatskoj tijekom radnog tjedna, a vikendom njih gotovo 80%, provede dva sata ili dulje gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Sukladno tome, ciljane intervencije usvajanja zdravih navika i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine trebale bi se temeljiti na poticanju utvrđenih pozitivnih navika provedbe slobodnog vremena na otvorenom u aktivnoj igri s ciljem smanjenja vremena provedenog u sjedilačkim aktivnostima, posebno pred ekranima.

Dodatni podaci, oni o školskim okruženjima, ukazuju na to koliko pojedine škole koje djeca polaze i u kojima provode velik dio svog vremena ulažu u stvaranje zdravih navika i provedbu zdravih stilova života. Prema dobivenim podacima 95.2% škola u okviru nastavnog programa, kao zasebni sat ili u sklopu drugih sadržaja učenike educira o zdravim stilovima života, uključujući i pravilnu prehranu. Redovita tjelesna aktivnost učenika neophodna je za očuvanje njihova zdravlja. Kako bi ih dodatno motivirali na tjelesnu aktivnost u slobodno vrijeme, nešto više od polovice škola, njih 55.5%, nudi organiziranu tjelesnu aktivnost svojim učenicima izvan nastave.

Međutim, u tim aktivnostima sudjeluje tek između četvrtine i polovice učenika. Uz to, mogućnosti poticanja redovite tjelesne aktivnosti učenika ograničene su prostornim uvjetima jer 35.8% uključenih škola nema sportsku dvoranu. Svaka bi osnovna škola trebala osigurati prehranu za svoje učenike tijekom njihovog boravka u školi.

Radi povećanja unosa svježeg voća i povrća, RH provodi Školsku shemu, odnosno dodjelu besplatnih obroka voća i povrća za školsku djecu u koju je uključeno 68.3% škola koje su sudjelovale u ovom istraživanju. Dio namirnica učenicima je dostupan uz plaćanje, to su najčešće zaslađeni topli napitci poput kakaa, čaja ili bijele kave u 31.8% osnovnih škola. Ovi podaci, uz podatke o unosu zašećerenih napitaka unutar obiteljskih okruženja, govore o važnosti djelovanja na razini svih okruženja, i obiteljskih i školskih, kako bi se smanjio udio unosa napitaka s dodanim šećerima. 

"Debljina je preventivna bolest"

Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović ističe: "Svjesni činjenice da je debljina preventabilna bolest te da je neophodno ulagati napore u očuvanje zdravlja, ovim detaljnim prikazom uhranjenosti, okruženja i navika hrvatskih osmogodišnjaka apeliramo na stvaratelje nacionalnih politika da iste budu što sveobuhvatnije, multisektorne i usmjerene na očuvanje zdravlja od najranije dobi.

Uz to, pozivamo roditelje, djedove, bake, rođake, učitelje i ravnatelje da djeci pružimo pozitivan primjer, poučimo ih zdravim navikama te iskoristimo razvojni period djetinjstva za osiguravanje temelja zdravlja i prevenciju nastanka prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece i, posljedično, u odraslih. Time ćemo ne samo odgajati zdrave generacije i rasteretiti zdravstveni sustav već i spriječiti skraćivanje očekivanog trajanja života uslijed problema debljine, što će doprinijeti opstanku i razvoju društva u cjelini."

Publikaciju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)" možete pogledati ovdje.