PSILOCIBIN, aktivna tvar u halucinogenim gljivama, mogao bi značajno pomoći ljudima koji boluju od teške depresije, piše BBC. Rezultati temeljeni na uzorku od 60 ljudi kažu kako bi psilocibin mogao liječiti depresiju na jedinstven način. Psihodelici se već dulje proučavaju u svrhu liječenja niza mentalnih bolesti. Međutim, oboljelima od depresije ne preporučuje se da psilocibin uzimaju na svoju ruku.

Sintetski oblik lijeka testiran je na ljudima u strogo kontroliranim uvjetima, a svi testirani su psihološki evaluirani prije, tijekom i nakon konzumacije. Profesor David Nutt, autor studije i voditelj Centra za psihodelička istraživanja Imperial College London, rekao je da su najnovija otkrića o psilocibinu jako važna. 

Kaže da depresivan mozak može zaglaviti u začaranom krugu, ali da se nakon psilocibina mozak otvorio te postao fleksibilniji i fluidniji u roku od 3 tjedna. Slične promjene nisu uočene u mozgu ljudi liječenih standardnim antidepresivom.

"Ovo podržava naša početna predviđanja i potvrđuje da bi psilocibin mogao biti pravi alternativni pristup liječenju depresije", rekao je profesor Nutt. Psihodelici su vrsta halucinogene tvari koja utječe na sva osjetila, mijenjajući čovjekovo razmišljanje, osjećaj za vrijeme i emocije.

Potrebna daljnja istraživanja

Dok se redoviti antidepresivi uzimaju svaki dan, psilocibin će se možda trebati uzeti samo jednom ili dvaput kako bi se postigao isti učinak, ali potrebna su daljnja istraživanja na više pacijenata kako bi se to potvrdilo. 

Rezultati, objavljeni u Nature Medicine, preuzeti su iz dvije studije. U prvoj su svi primali psilocibin, a u drugoj su neki dobili psilocibin, dok su drugi dobili drugačiji antidepresiv. Svi sudionici su također sudjelovali na psihoterapijama. Snimke mozga rađene su prije, a zatim jedan dan ili tri tjedna nakon uzimanja terapije.

Profesor Robin Carhart-Harris, jedan od autora studije, rekao je da još ne znamo koliko dugo traju promjene u moždanoj aktivnosti koje se vide pri terapiji psilocibinom te je potrebno više istraživanja. "Znamo da neki ljudi imaju recidiv, a može se dogoditi da im se mozak nakon nekog vremena vrati na obrasce aktivnosti koje vidimo u depresiji", rekao je Carhart-Harris.