PODUZETNIČKA okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće, rečeno je danas, tijekom predstavljanja novog GEM istraživanja za 2022. godinu na temu "Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?".

Rezultate najnovijeg istraživanja predstavili su Hrvatska udruga banaka i Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR). 

Global Entrepreneurship Monitor (GEM) najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće, a ne ograničavajuće, na poduzetničku aktivnost pojedinaca. U 2022. godini u istraživanju je sudjelovala 51 zemlja, u Europi 22, a u Europskoj uniji 18 zemalja.

Niz otežavajućih komponenti

Voditeljica istraživanja, profesorica osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Slavica Singer, istaknula je da je istraživanje u Hrvatskoj provedeno na uzorku od 2000 ispitanika.

Kazala je, uz ostalo, da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Samo dvije komponente - dinamika domaćeg tržišta i raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska i prometna - djelovale su stimulirajuće na poduzetničku aktivnost u 2022. godini.

S druge strane, posebno ograničavajuće komponente poduzetničke okoline u Hrvatskoj, rekla je Singer, bile su vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te nedostatan doprinos obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Iznad EU prosjeka po percepciji inovativnosti i optimizmu

Hrvatska je iznad EU prosjeka po percepciji inovativnosti proizvoda i usluga, ali i po optimizmu za očekivano novo zapošljavanje u narednih pet godina.

U percepciji o namjerama za pokretanje poslovnog pothvata, Hrvatska je po optimizmu iznad prosjeka EU (Hrvatska 9.4 posto, EU prosjek 5.3 posto). 

Profesorica Singer je istaknula i da je posljednje GEM istraživanje pokazalo da više nismo "mačo" zemlja, odnosno da se rodni aspekt  poduzetništva uravnotežio. Nadalje, 63 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, no to prati izuzetno niska percepcija o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu.

Hrvatska je, naime, zadnja od EU zemalja po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika, a od EU prosjeka po tome zaostajemo 13 postotnih poena. 

"Obrazovaniji ljudi su poduzetnički aktivniji"

Kod nas je, isto tako, "odraslih" poduzeća starijih od 42 mjeseca samo 47 posto od EU prosjeka, dok je neprofitabilnost glavni razlog izlaska iz poduzetničke aktivnosti.

"I u 2022. potvrdio se obrazac da su obrazovaniji ljudi i poduzetnički aktivniji", rekla je Singer, dodavši i da obrazovaniji imaju nižu razinu straha od promašaja. Zaključila je da se u proteklih 20-ak godina u Hrvatskoj događaju pozitivne promjene, ali i da taj proces traje jako presporo.

Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko istaknula je da hrvatske banke podupiru poduzetništvo, no i da prostora za napredak ima u alternativnim tržištima financiranja.

Naglasila je da su kamate na poduzetničke kredite u Hrvatskoj među najnižim razinama u EU, ali i da bi te kamate u budućnosti mogle rasti. Smatra da su uvođenje eura i ulazak u Schengen pomogle hrvatskim poduzetnicima.