MANJE od trećine građana smatra da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023., a velika većina boji se da će uvođenje jedinstvene valute dovesti do prešutnog povećanja cijena, pokazali su rezultati istraživanja predstavljeni u Zagrebu.

"Cilj ovoga istraživanja nije napraviti dodatnu paniku, već smiriti građane s jedne strane, dati im podatke koji jasno i nedvosmisleno govore da je uvođenje eura za nas dobro, a s druge strane potaknuti vladu da se što prije trgne kako bi se ove bojazni građana što prije smirile i kako bi prihvatili euro bez ikakva problema", rekla je eurozastupnica Biljana Borzan, na čiju inicijativu je provedeno istraživanje.

Istraživanje koje je provela agencija Hendal u ožujku i travnju 2022. na uzorku od 805 ispitanika, pokazalo je da se 29.9 posto građana u potpunosti ili uglavnom slaže s tvrdnjom da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023. Uopće se ne slaže ili se uglavnom ne slaže 45.5 posto građana, dok se 24.7 posto niti slaže, niti ne slaže.

Velika većina građana, njih 86.2 posto, smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. "Mi smo sada prošli nekoliko valova povećanja cijena: korona kriza, potres, rat u Ukrajini. Ovo bi sada bio četvrti val ako se cijene povise. Građanima je već poprilično dosta svega. Razumijem da građani izražavaju određenu zabrinutost kako će se na njihove kućne budžete odraziti uvođenje eura", kazala je Borzan.

Borzan: Ulazak u eurozonu zapravo znači ekonomsku dobit

Borzan je naglasila da je u Sloveniji od uvođenja eura bruto plaća porasla za 46 posto, a cijene za 26 posto, dok je u Latviji plaća porasla za 67 posto, a cijene za 10 posto.

"Vidimo da dođe do jednog kratkotrajnog porasta cijena, minimalnog. Međutim, dugoročna korist za građane je itekako vidljiva i ja sam sigurna da će se to i Hrvatskoj dogoditi jer ulazak u eurozonu zapravo znači ekonomsku dobit", naglasila je Borzan.

Dodala je da je prema Zakonu o uvođenju eura zabranjeno poslovnim subjektima povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga, no i da za to nije predviđena kazna.

"Mislim da nikome ne moram objašnjavati što to znači kod nas. Ako ti je nešto zakonom zabranjeno, a znaš da nećeš biti kažnjen - pa to i malo dijete zna, ako mu roditelji nešto brane, a zna da se ništa neće dogoditi ako napravi tu nepodopštinu - neće se ponašati u tom stilu", slikovito je objasnila Borzan.

Skoro 84 posto građana smatra da mjere protiv povećanja cijena neće dati rezultate bez kontrole

Većina građana, njih 83.2 posto, smatra da bi poslovni subjekti koji ne budu pošteno preračunavali cijene trebali biti stavljeni na javnu crnu listu, za koju je Borzan rekla da ju je vlada odbacila, što je nazvala prvim dijelom problema.

"Drugi dio problema je neuključivanje potrošačkih udruga i građana kako bi znali što nas čeka", dodala je Borzan.

Da vladine mjere protiv povećanja cijena neće dati rezultate bez dobre inspekcijske kontrole, smatra 83.8 posto građana, a više od polovice misli da tržišna inspekcija ne radi dobro svoj posao niti nas štiti od porasta cijena. Velika većina građana, njih 81.4 posto, smatra da potrošači u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićeni, pokazali su rezultati istraživanja.