HRVATSKI političari svih skupina vjeruju da u Hrvatskoj postoji duboka država, ali se njihova viđenja o toj negativnoj pojavi razlikuju, pokazuje istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Politička misao.

Pored teorijskih promišljanja, rad se naslonio na polustrukturirane intervjue s 14 hrvatskih političara – saborskih zastupnika, jer je bilo nužno ispitati percepciju visokopozicioniranih političara koji su direktno sudjelovali i utjecali na hrvatsku politiku, objašnjavaju autori, nezavisni istraživači Žaklina Kuljanac i Matej Mikašinović-Komšo.

Intervjui su provedeni od studenoga 2018. do prosinca 2019. godine. Najveća skupina intervjuiranih pripada političkim strankama HDZ-u i SDP-u, četvero ih pripada drugim strankama, odnosno nisu više aktivni u strankama. U jednoj ispitivanoj skupini troje od petero ispitanika obavljalo je istaknutu političku funkciju, a u drugoj sedmero od devetero.

Također, među političarima koji percipiraju postojanje duboke države bile su tri saborske zastupnice te dva zastupnika, što ukazuje na otprilike jednaku rodnu rasprostranjenost percepcije postojanja duboke države u uzorku, ističu autori.

Što je "duboka država"?

Duboku državu učestalije percipiraju ispitanici koji su u sabor ušli nakon hrvatskog učlanjenja u Europsku uniju. Samo jedan od petero ispitanika koji su percipirali duboku državu nije ušao u sabor nakon 2013. godine.

"Duboka država" je oblik vladanja koji skrivenim djelovanjem manipulira institucionalnim procesima, akterima i javnošću, dok "država" transparentno donosi javne politike i njezino je djelovanje vidljivo građanima, napominju autori.

Političari među kojima postoji percepcija postojanja duboke države eksplicitno su je spomenuli u istraživanju tek nakon što je ona bila spomenuta u zadnjem od osam pitanja, kaže se.

Autori upućuju na metodološka ograničenja istraživanja i napominju da rezultati rada pokazuju prisutnost percepcije duboke države kod političara, ali da nisu dostatni za donošenje zaključka o samom stupnju njezine rasprostranjenosti.