PROMOCIJA PLUS provela je istraživanje za RTL Televiziju oko toga što građani misle o sukobu Milanovića i Plenkovića zbog Vrhovnog suda.

Što je uzrok sukoba?

Razlog sukoba predsjednika Republike s premijerom, HDZ-om i dijelom vladajuće koalicije najviše građana, njih 38 posto, vidi u želji predsjednika da započne promjene u pravosuđu, i to počevši od Vrhovnog suda. Najveću podršku Milanoviću u tom smislu daju stanovnici Istre i Primorja, a potom Dalmacije i sjeverozapadne Hrvatske.

Tek 16 posto ljudi vjeruje da je Milanović zapravo htio udariti na vladajuću koaliciju i srušiti saborsku većinu.

13 posto misli da je Milanoviću dosadno, odnosno da nema što raditi, pa se zato sukobljava sa svima.

Svaki deseti ispitanik smatra da je predsjednik psihički nestabilan i da voli sukobe. 7 posto navodi druge razloge, a 14 i pol posto ne zna ili nema stajalište.

Tko je u pravu?

Najviše ispitanih, više od 35.5 posto, vjeruje da je više ili potpuno u pravu predsjednik Milanović. 20 posto ljudi više ili potpuno vjeruje premijeru Plenkoviću. 18.5 posto misli da su obojica podjednako u krivu, 8 posto da su podjednako u pravu, a ne zna ili ne može odlučiti 17 posto građana. Dok premijeru u ovom sukobu očekivano više vjeruju njegovi HDZ-ovci, zanimljivo je da su na predsjednikovu stranu uz SDP i HNS stale i stranke desnije od HDZ-a, poput MOST-a i Suverenista.

Za ili protiv opoziva predsjednika?

Među građanima nema interesa za to da se iskoristi ustavna mogućnost opoziva i smjene predsjednika, koju je spominjao i zazivao HDZ.

Velika većina ispitanih, njih gotovo 74 posto, ili 3 od 4 građana, kažu da ne podržavaju Milanovićev opoziv.

Čak i među glasačima HDZ-a većina ih opoziv ne bi podržala. Tek 16 posto priželjkuje taj scenarij, dok 10 posto ne zna ili ne želi odgovoriti.  

A kako su građani doživjeli Milanovićev stil komunikacije?

Unatoč podršci koju mu daju u ovom sukobu, najviše ispitanih, odnosno 35 posto ljudi, misli da predsjednik komunicira ispod svake razine. Iduća skupina su 28 posto onih koji vjeruju da predsjednik govori ono što narod misli i osjeća. 27 posto smatra da je bitno što govori, a ne kako to iznosi, dok 8 posto ne zna ili ne želi odgovoriti.