SVIMA je poznata izreka da su "oči ogledalo duše", a novo istraživanje pokazuje da bi one mogle biti i ogledalo našeg uma, odnosno inteligencije.

Naše zjenice ne reagiraju samo na svjetlost, one otkrivaju koliko smo uzbuđeni, zainteresirani ili čak mentalno iscrpljeni.

Znanstvenici sa sveučilišta Georgia Institute of Technology ustanovili su da je početna veličina zjenice usko povezana s individualnim razlikama u inteligenciji. Što su zjenice veće, to je inteligencija viša. Proveli su više istraživanja na tu temu i otkrili da je razlika u početnoj veličini zjenice između ljudi koji su postigli najviše bodova na kognitivnim testovima i onih koji su postigli najniže dovoljno velika da se može vidjeti "golim okom", piše Scientific American.

U istraživanjima sudjelovalo više od 500 ljudi

"Prvi put smo to primijetili dok smo proučavali razlike u količini mentalnog napora koji ljudi ulažu za izvršavanje zadataka pamćenja. Širenje zjenica bio nam je pokazatelj tog napora, što je metoda koju je popularizirao psiholog Daniel Kahneman u 1960-ima i 1970-ima. Kada smo otkrili vezu između početne veličine zjenice i inteligencije, nismo bili sigurni je li to stvarno tako i što to točno znači", kazao je kognitivni psiholog Jason S. Tsukahara sa sveučilišta Georgia Institute of Technology.

Znanstvenici su nakon ovog zanimljivog otkrića proveli nekoliko većih istraživanja, u kojima je sudjelovalo više od 500 ispitanika od 18 do 35 godina. Izmjerili su početnu veličinu zjenica sudionika dok su oni do četiri minute gledali u prazan zaslon računala.

Veličina zjenice odnosi se na promjer crnog kružnog otvora u središtu oka. Može se kretati od oko dva do osam milimetara. Zjenica je okružena šarenim dijelom, poznatim kao šarenica.

Tsukahara i njegovi kolege ustanovili su da je veća zjenica u korelaciji s većom inteligencijom, kontrolom pažnje i, u manjoj mjeri, kapacitetom radne memorije, što ukazuje na fascinantan odnos između mozga i oka. Zanimljivo je da je veličina zjenica negativno korelira s godinama, odnosno stariji sudionici uglavnom imaju manje, suženije zjenice.

Zašto veličina zjenice korelira s razinom inteligencije?

Da bismo odgovorili na pitanje zašto veličina zjenice korelira s inteligencijom, moramo razumjeti koji se procesi odvijaju u mozgu. Veličina zjenice povezana je s aktivnošću u locus coeruleusu, području smještenom u gornjem moždanom deblu koja ima neuronske veze s ostatkom mozga.

Locus coeruleus oslobađa noradrenalin, koji djeluje i kao neurotransmiter i kao hormon, a regulira procese poput percepcije, pažnje, učenja i pamćenja. Također pomaže u održavanju zdrave organizacije moždanih aktivnosti, tako da udaljene regije mozga mogu zajedno raditi na postizanju izazovnih zadataka i ciljeva. Disfunkcija locus coeruleusa primjećuje se kod nekoliko oboljenja, uključujući Alzheimerovu bolest.  

Jedna od hipoteza je da ljudi koji imaju veće zjenice tijekom mirovanja imaju veću regulaciju aktivnosti u locus coeruleusu, što pogoduje kognitivnim performansama i funkciji mozga u stanju mirovanja. No, da bi se ova korelacija potvrdila i saznalo zašto su veće zjenice povezane s višom fluidnom inteligencijom i kontrolom pažnje, potrebna su daljnja istraživanja.