Italija glasa o promjeni ustava. BBC: Meloni bi mogla doživjeti prvi veliki poraz
ITALIJA danas započinje dvodnevni referendum o tomu hoće li se uvesti promjene u pravosudni sustav, ključan projekt desničarske vlade premijerke Giorgie Meloni. Oba doma parlamenta već su odobrila reformu. No s obzirom na to da reforma zahtijeva promjene u ustavu mora se staviti i na referendum.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni uoči ustavnog referenduma obratila se novoj publici u pokušaju da osigura pobjedu. Dok ona reformu pravosuđa predstavlja kao korak prema "pravednijem" sustavu, oporba je referendum pretvorila u prosvjedno glasanje protiv njezine vladavine, tvrdeći da predložene promjene predstavljaju prijetnju demokraciji. Nakon tri i pol godine na vlasti, Meloni bi se, unatoč stabilnosti koju je donijela zemlji, mogla suočiti sa svojim prvim značajnim porazom, piše BBC.
Borba za glasove mladih
Kako bi pridobila mlađe birače, Giorgia Meloni gostovala je u popularnom podcastu Pulp, koji vode reper Fedez i osobni trener koji je postao podcaster, gospodin Marra. U ležernijem izdanju, zamijenivši uobičajeno odijelo vunenim džemperom sa šljokicama, premijerka je sat vremena odgovarala na pitanja, pozivajući Talijane da podrže reformu.
Njezin je cilj potaknuti izlaznost, budući da za ovu vrstu referenduma ne postoji minimalni prag - pobjeđuje opcija s najviše glasova. Kampanja protiv reforme već ima potporu sindikata, a nedavne ankete sugeriraju da bi niska izlaznost išla u prilog protivnicima promjena.
Meloni je u podcastu sa žarom branila svoj prijedlog, tvrdeći da će promjene u načinu rada talijanskih sudaca i tužitelja učiniti sustav "meritokratskijim, odgovornijim i učinkovitijim". Optužila je protivnike da referendum pretvaraju u glasanje o njoj jer nemaju argumenata protiv same reforme. Ipak, jasno je poručila da ne namjerava odstupiti. "Ako danas glasate 'protiv' samo da biste mene poslali kući, zadržat ćete i mene i pravosuđe koje ne funkcionira", rekla je. "Ne čini mi se to kao dobra pogodba."
Što se mijenja u pravosuđu?
Talijanski pravosudni sustav kronično je preopterećen, a sudski postupci među najduljima su u Europskoj uniji, no predložena reforma taj problem ne rješava. Referendumom se predlaže razdvajanje karijera sudaca i tužitelja, uspostava zasebnih upravnih tijela za svaku profesiju te osnivanje novog stegovnog suda. Utjecaj ovih promjena predmet je spora, a mnogim Talijanima referendum je nejasan.
Prijedlog je proizašao iz stranke Forza Italia pokojnog Silvija Berlusconija, koji je često kritizirao pravosuđe, smatrajući ga "komunističkim" blokom koji koči njegovu moć. I sama Meloni imala je javne sukobe sa sudovima, tvrdeći da "moćne frakcije" sabotiraju njezine ključne politike, osobito one o migracijama.
U Milanu je nedavno izjavila, bez dokaza, da bi odbijanje referenduma značilo "još više imigranata, silovatelja, pedofila i dilera droge koji bi bili pušteni na slobodu i ugrozili vašu sigurnost".
Strah od političke kontrole
Upravo takva retorika budi oprez kod oporbenih stranaka, koje strahuju da je stvarni cilj premijerke podrediti pravosuđe političkoj kontroli, što njezin tim odlučno poriče. U vrijeme globalne nesigurnosti i rasta cijena uzrokovanog nepopularnim američkim ratom, svjesni su da bi birači mogli iskoristiti referendum za iskazivanje nezadovoljstva.
"Geopolitička situacija je, naravno, vrlo teška. Ljudi su uplašeni, potpuno to osjećam. Ali moramo se usredotočiti na ono o čemu se na referendumu radi", tvrdi Andrea di Giuseppe, član stranke Braća Italije. On smatra da ocjena rada vlade može pričekati opće izbore sljedeće godine. "Ako niste zadovoljni ovom vladom, 2027. je možete jednostavno smijeniti. Sada je bitan referendum."
Neočekivana podrška i s ljevice
Ipak, postoje i oni na ljevici koji podržavaju reformu, smatrajući da su veze između sudaca i tužitelja previše bliske. "Funkcionira po principu 'ja tebi pomognem oko ovog slučaja, pa ti meni pomogneš'. To je kao mali parlament u kojem svi djeluju zajedno. To nije normalno", kaže Alessandro Sterpa, profesor ustavnog prava na Sveučilištu Tuscia.
Iako nije pristaša premijerke, Sterpa ukazuje na raširene pritužbe o utjecaju političkih frakcija, takozvanih "correnti", unutar pravosuđa. On u prijedlogu ne vidi ništa što bi povećalo kontrolu vlade.
S druge strane, ovo bi bio prvi put da vlada krajnje desnice mijenja talijanski ustav, napisan četrdesetih godina nakon poraza fašizma. "Ljevica je dugo u sveučilišnim knjigama pisala da samo ona može braniti ustav. Ali to više ne možemo govoriti", tvrdi Sterpa. "Moji djed i baka borili su se s oružjem protiv fašizma. A ja sam sada za reformu jer je korisna za zemlju."
Završni skupovi i ključni trenutak
Završni skup kampanje "protiv" održan je na rimskom trgu Piazza del Popolo, gdje su se čuli strastveni pozivi na "obranu demokracije". "Ustav nam je dao jamstvo podjele vlasti nakon fašizma. To nam je bilo potrebno da ne bismo ponovno pali u takvu državu", rekao je Andrea Malpassi iz sindikata CGIL, izražavajući duboku sumnju prema ustavnim promjenama koje predlaže premijerka koja je političku karijeru započela kao obožavateljica Mussolinija. "Posljednjih godina imali smo mnogo istraga o postupcima ministara ove vlade. Ne želimo da to u budućnosti postane nemoguće."
Ako Meloni pobijedi, ima veće političke ambicije, uključujući jačanje ovlasti vlastitog ureda. No, ovaj test dolazi u teškom trenutku. "Talijani se ne vole miješati u ove američke ratove, a rast cijena plina šteti popularnosti vlade. Kontekst je trenutno vrlo negativan za Meloni", smatra politolog Roberto D'Alimonte.
Prema njegovim riječima, Meloni bi preživjela poraz, ali bi njezina toliko hvaljena stabilnost bila uzdrmana. "Neće podnijeti ostavku, ali bit će politički oslabljena, u to nema sumnje", zaključuje.