OPĆI izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 2. listopada, odlučili su članovi Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) te zemlje.

"Izbori će se održati u nedjelju, 2. listopada, a sredstva za provedbu moraju se osigurati u roku od 15 dana od datuma raspisivanja izbora", izjavio je predsjednik SIP-a Suad Arnautović nakon usvajanja odluke na sjednici tog tijela u Sarajevu.

Za provedbu izbora mora se osigurati nešto manje od 47 milijuna kuna, no tu odluku mora donijeti Vijeće ministara BiH a ona je sada neizvjesna jer još nije usvojen državni proračun za 2022. godinu. 

Hrvatski član SIP-a bio protiv odluke

Protiv odluke o raspisivanju izbora glasao je samo Vlado Rogić, jedan od dvojice hrvatskih članova SIP-a.

"U ovom trenutku ne postoje zakonske odredbe niti preduvjeti za slobodne i demokratske izbore sukladno ustavu", kazao je Rogić na sjednici obrazlažući svoje stajalište. Konstatirao je kako u BiH već godinama traje permanentna izborna kriza.

Rekao je kako je svima jasno da do danas nisu provedene presude Europskog suda za ljudska prava i presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" koja je praktično stavila izvan snage dio izbornog zakona kojim je definiran način konstituiranja Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

"Zato se u ovom slučaju nikako ne može raditi o pravnoj praznini i to se ne može riješiti na bilo koji drugi način osim donošenjem novih zakonskih odredbi. Znamo da je Ustavni sud to naložio, no te odredbe do sada nisu donesene i BiH ulazi u situaciju u kojoj nema odredbi o ključnim stavkama popune nekih tijela koja se biraju", kazao je Rogić. 

Njegov je argument protiv izbora bio i taj da SIP nema zakonske osnove svojom odlukom utvrditi način delegiranja zastupnika u federalni Dom naroda kako je to učinio prije četiri godine jer je to bilo samo privremeno rješenje, a ponovno posezanje za takvim modelom bi prema Rogićevu mišljenju prekršilo načelo pravne sigurnosti.

Nisu provedene sudske presude

Članica SIP-a Vanja Bjelica Prutina ustvrdila je kako je Rogićevo tumačenje pravnih praznina neutemeljeno kao i da za odgodu izbora nema osnova jer je to definirano važećim izbornim zakonom.

"Osobno sam razočarana jer kroz dugi niz godina parlament nije proveo presude i to je doista poražavajuće, no to ni na koji način ne može utjecati na obvezu raspisivanja izbora", kazala je Bjelica Prutina. 

Član SIP-a Željko Balakar također je kazao kako je razočaran jer do sada nije bilo dogovora o načinu provedbe sudskih presuda, ali je istaknuo kako se odluka donesena u srijedu odnosi na izravne izbore dok je problem na kojega je ukazao Rogić vezan za formiranje tijela koje se bira naknadno i to delegiranjem zastupnika.

Uz odluku o raspisivanju izbora usvojeni su i provedbeni akti poput upute o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti i odluke o zaključivanju središnjeg popisa birača kakav je bio 3. svibnja. 

Biraju se tri člana Predsjedništva

Na izborima u listopadu građani BiH imat će priliku izravno birati tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH te parlamenta Federacije BiH kao i zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske te predsjednika i potpredsjednike tog entiteta. Izravno se biraju i zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH.

Naknadno će se neizravno, odnosno delegiranjem izabranih zastupnika iz županijskih skupština utvrditi novi sastav Doma naroda parlamenta Federacije BiH koji onda biraju zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

U federalnom parlamentu neizravno će se birati i novi predsjednik i dva dopredsjednika entiteta.