MOSHE Gafni, izraelski zastupnik i vođa ultraortodoksne frakcije Degel Hatorah, izjavio je kako ne razumije za što se Izrael bori u Gazi.

Otvarajući sastanak Financijskog odbora Knesseta, Gafni je poručio da je zahvalan Bogu i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na završetku rata s Iranom, prije nego što je izrazio sućut zbog jučerašnje pogibije sedam izraelskih vojnika u Gazi.

"Ali do ovog trenutka ne razumijem za što se tamo borimo. Ne razumijem koja je potreba. Što ćemo tamo raditi kada se vojnici stalno ubijaju? Ne razumijem ovo. Treba nam Trump doći ovdje i reći da vraćamo taoce, zaustavljamo sve te stvari i vraćamo se u normalu. Ali očito to još nismo zaslužili", napomenuo je.

Gafnijeva frakcija Degel Hatorah dio je veće frakcije Ujedinjenog judaizma Tore, koja je nedavno prijetila srušiti vladu zbog napora da se haredske Židove regrutira u IDF.

Tko ne mora služiti vojsku?

Većina židovskih muškaraca mora služiti gotovo tri godine vojnog roka, nakon čega slijede godine pričuvne službe. Židovke služe dvije godine. No politički moćni ultraortodoksni, koji čine otprilike 13% izraelskog društva, tradicionalno su dobivali izuzeća ako su studirali u vjerskim školama. Ta izuzeća i državne stipendije koje mnogi studenti primaju do 26. godine razbjesnile su širu javnost.

Izuzeće za ultraortodoksne Židove vuče korijene iz 1948. godine, kada je Izrael osnovan i kada su male skupine židovskih klerika bile oslobođene regrutacije kao odgovor na uništenje židovske tradicije i vjere tijekom Holokausta.

No pod pritiskom politički moćnih vjerskih stranaka broj tih oslobođenih osoba narastao je danas na desetke tisuća. Izraelski Vrhovni sud zaključio je 2017. da su ta izuzeća nezakonita, ali stalna produljenja i taktike odugovlačenja vlade spriječile su donošenje zamjenskog zakona.

Među izraelskom židovskom većinom obvezna vojna služba uglavnom se doživljava kao mjesto gdje se stječu zajedničke vrijednosti. Upravo zato neki ultraortodoksni ne žele da njihova djeca služe.