ZNANSTVENICI su razvili novi test krvi koji analizira biomarkere povezane s poremećajima raspoloženja, koji bi mogao biti prekretnica u načinu dijagnosticiranja i liječenja depresije te bipolarnog poremećaja.

Iako se za depresiju zna već stoljećima i od nje boluju stotine milijuna ljudi diljem svijeta, tradicionalna dijagnoza i dalje ovisi o kliničkim procjenama liječnika, psihologa i psihijatara.

Biomarkeri povezani s poremećajima raspoloženja

Stručnjaci su u novom istraživanju identificirali 26 biomarkera u krvi pacijenata koji su varijabilno povezani s učestalošću poremećaja raspoloženja, uključujući depresiju, bipolarni poremećaj i manije.

"Biomarkeri mogu biti važan alat kod onih poremećaja kod kojih subjektivna percepcija pojedinca ili klinički dojam zdravstvenog djelatnika nisu u potpunosti pouzdani", rekao je  psihijatar Alexander B. Niculescu sa sveučilišta Indiana.

"Ovi testovi krvi mogu otvoriti vrata preciznom i objektivnom praćenju reakcije na liječenje", dodao je.

Znanstvenici su na ovoj studiji radili četiri godine te su promatrali stotine pacijenata u Medicinskom centru Richard L. Roudebush i provodili niz testova za identifikaciju biomarkera ekspresije gena koji bi mogli biti povezani s poremećajima raspoloženja, piše Science Alert.

Neki biomarkeri su povezani s depresijom, a neki s bipolarnim poremećajem

Uzimali su krv onim pacijentima s depresijom koji su pristali sudjelovati u istraživanju tijekom svih sastanaka sa svojim psihijatrom i pratili njihovu promjenu raspoloženja. Zatim su usporedili te uzorke krvi s bazom podataka prikupljenih iz 1600 studija o ljudskoj genetici, ekspresiji gena i ekspresiji proteina i identificirali 26 biomarkera koji bi mogli biti povezani s depresijom i sličnim oboljenjima.

U završnoj fazi istraživanja su na drugoj skupini psihijatrijskih pacijenata pokušali utvrdili mogu li putem tih 26 biomarkera odrediti njihovo raspoloženje, depresiju i maniju

Ustanovili su da je 12 biomarkera bilo jako povezano s depresijom, šest s bipolarnim poremećajem, a dva s manijom.

"Ovo je naš pokušaj da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće"

Iako se za sada radi o znanstveno potvrđenom konceptu te nije poznato kada bi ovaj test mogao ući u široku upotrebu, znanstvenici se nadaju da će njihovi rezultati uvjeriti psihijatrijsku zajednicu da precizno medicinsko dijagnosticiranje može imati svoju ulogu u dijagnozi i liječenju depresije.

"Ovo je naš pokušaj da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće", rekao je Niculescu.

Istraživanje naziva Precision medicine for mood disorders: objective assessment, risk prediction, pharmacogenomics, and repurposed drugs objavljeno je u časopisu Molecular Psychiatry.