IZVJESTITELJ Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel izjavio je da nije moguće zamisliti tu zemlju a da se u obzir ne uzimaju konstitutivni narodi i njihova uloga u provođenju izbornih i ustavnih reformi iako se ta formulacija nije našla u Rezoluciji koju je parlament usvojio.

"Nije moguće provoditi reforme ni napredovati bez uzimanja u obzir konstitutivnih naroda. Dakle, to je nešto o čemu moramo biti vrlo jasni jer ponekad vidim da ljudi čitaju Rezoluciju kao da možemo ići naprijed bez elemenata tri konstitutivna naroda. To neće uspjeti", rekao je Rangel u intervjuu za televiziju Hayat iz BiH.

U nedavnoj Rezoluciji Europskog parlamenta o BiH zbog protivljenja zastupnika stranaka lijevih, zelenih i liberala većinom glasova nije prihvaćen amandman o konstitutivnim narodima, što je sastavni dio Ustava iz Daytonskog mirovnog sporazuma koji je na prijedlog hrvatskih eurozastupnika uložio upravo Rangel.

Ovaj portugalski zastupnik u Europskom parlamentu pri tome se ogradio od tvrdnje kako usvojena Rezolucija zagovara građansko načelo političkog predstavljanja, što je u svojoj interpretaciji naveo član BiH Predsjedništva Željko Komšić, koji je rekao kako se radi o porazu Hrvatske i HDZ-a BiH ususret važnih reformi Ustava i Izbornog zakona.

"Moramo motivirati lidere tih konstitutivnih naroda da se postigne konsenzus kako bi se izvršila reforma izbornog i ustavnog zakona, pravosudnog sustava, reforma mehanizama za borbu protiv korupcije. To je bogatstvo BiH. BiH je tako posebna i veoma sliči na Europu jer imate različite konstitutivne narode", pojasnio je Rangel.

Izmjena izbornog zakona

Po njegovu tumačenju, Rezolucijom Europskog parlamenta je zaštićena vitalna vizija Hrvata, kao i Bošnjaka i Srba.

Dodao je kako se pri izmjeni Izbornog zakona moraju provesti ne samo presude Europskog suda nego i Ustavnog suda BiH.

Vodeći politički predstavnici u BiH trebali bi od nedjelje nastaviti razgovore o izbornim reformama s visokim američkim i europskim diplomatima. Američko veleposlanstvo u BiH najavilo je dolazak posebnog predstavnika za zapadni Balkan Matthewa Palmera, koji bi se s predstavnicima administracije EU iz Bruxellesa trebao susresti s više dužnosnika i političara, među kojima su i čelnici najveće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ-a BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Oni su prošle godine uz posredovanje više zapadnih diplomata potpisali sporazum o izmjenama Izbornog zakona koji, međutim, do sada nije proveden.