TISUĆE ugostitelja, konobara, barmena, kuhara i ostalih nakon mjesec i pol od početka primjene mjera za sprječavanje širenja epidemije covid-19 vraćaju se na posao, a prvog dana rada, u ponedjeljak, otvorilo se oko 50 posto ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj, ističe Vedran Jakominić iz Nacionalne udruge ugostitelja i Udruge Glas poduzetnika.

"Prve grube procjene s terena kažu da se jutros otvorilo oko 50 posto od ukupno oko 35 tisuća ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj. Nisu svi ugostitelji stigli pripremiti objekte za otvaranje, neki zbog nedostatka novca, neki zbog mjera zaštite zdravlja u 'lockdownu', a ni oni koji rade sezonski te skuplji restorani. No očekujemo da će se s normalizacijom situacije oko covida-19 u idućim tjednima otvoriti i ostali. Njihovo poslovanje će ovisiti o potražnji i prometu, u čemu za sada još nemamo veća očekivanja, osim da držimo glavu iznad vode", ističe u razgovoru za Hinu Jakominić.

Ni on sam kao ugostitelj nije stigao još sve posložiti u svom objektu za otvorenje, ali smatra, kao i u udrugama koje predstavlja, da se mjere Stožera mogu ispuniti te pohvaljuje državu da je do sada oko toga "dobro odigrala".

Ipak, zbog mjera fizičke distance i drugih, uključujući i raspored stolova s razmakom od metar i pol, ugostiteljski objekti, i mali i veliki, zapravo se vraćaju u pogon i rad s oko dvostruko manje kapaciteta (stolova, stolica i drugog), a to će tako vjerojatno ostati do daljnjeg pa se ne može očekivati veći promet, pogotovo ne onakav kakav je bio prije mjera zatvaranja.

Za radno vrijeme od 6 do 23 sata kaže da je ugostitelje zadovoljilo.

Cijene većinom ostaju kao do sada

S obzirom na to da u Hrvatsku još ne mogu strani turisti, ugostiteljstvo na Jadranu zasad je okrenuto samo domaćem gostu. Jakominić ističe da domaći gosti stvaraju oko 50 posto ukupnog godišnjeg ugostiteljskog prometa i uvijek su važni.

Što se tiče cijena, kaže da su teška tema i da će biti određivane individualno. "Kako su u ugostiteljstvu cijene 'elastične', pa samo deset posto rasta može značiti i deset posto manje prometa, vjerujem da će svi biti pažljivi oko eventualnog poskupljenja. Treba imati u vidu i da su ugostitelji za prilagodbu prostora ovim novim uvjetima uložili određena sredstva u dezinficijense, rukavice, maske, plastične menije, cjenike i drugo", kaže Jakominić.

Iznosi pritom i procjene da su se ulaganja ugostitelja za prilagodbu mjerama kretala od oko deset do i više tisuća kuna, no da će cijene većinom ostati kao do sada, bez obzira na teškoće, jer i građanima pada kupovna moć uslijed ove krize i nikome nije cilj da nema gostiju.

Svi će se nastojati što bolje pridržavati zadanih mjera, pa i higijenskih, koje su, po ocjeni Jakominića i udruge ugostitelja, u Hrvatskoj i inače na visokoj razini, uključujući i kuhinje i sanitarne čvorove i druge prostore u ugostiteljskim objektima, a sada se to i pojačava, uz edukaciju zaposlenih i vidljive oznake po objektu.

Oko 120 tisuća zaposlenih sigurno do 1. lipnja

Po Jakominićevim riječima, u ugostiteljstvu Hrvatske zaposleno je oko 120 tisuća ljudi, što je više od polovice svih ukupno zaposlenih u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti u Hrvatskoj. Kaže i da su ti ljudi sigurni s poslom i plaćama do 1. lipnja jer do tada su na snazi i mjere države, pa i lokalnih vlasti za pomoć gospodarstvu.

"'Medeni mjesec' traje do početka lipnja, a onda će se vidjeti hoće li biti produženja nekih mjera ili ne i kako će se kretati promet u ugostiteljstvu da bi se mogle isplaćivati plaće i drugi troškovi. Ugostitelji ne očekuju dobit ove sezone ni ove godine, a plaće će ovisiti o prometu. Nisam siguran da će to biti baš toliko da nećemo morati smanjivati plaće, ali nadamo se da neće biti otpuštanja, iako nažalost neće biti ni novog zapošljavanja", kaže Jakominić.

Poručuje i da je sada ugostiteljima iznimno važno da mogu dobiti povoljne kredite te napominje da, iako snažno najavljivani od strane HAMAG-BICRO-a i drugih institucija, njihova realizacija se usporena i teško ih je dobiti.

"Realizacija tih kredita koji su obećavali u roku do 48 sati sada je usporena, a realizirano je tek 13 posto te linije. Bez toga nećemo moći spasiti svoja poslovanja, a i banke su stale s kreditiranjima te se već sada događa da neki ugostitelji nemaju za platiti struju. To je problem, baš kao i uvoz. Treba poticati domaću hranu i pića u objektima i potrošnju na to, jer će se i tako više novca 'rotirati' u zemlji", zaključio je Jakominić.