POVJESNIČAR Tvrtko Jakovina analizirao je američko-izraelsku agresiju na Iran, odnose snaga na Bliskom istoku i razvoj situacije u Ukrajini, s naglaskom na odnos ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, piše N1.

Jakovina je komentirao trenutačno stanje rata u Iranu i prijetnje Donalda Trumpa, koje je opisao kao "pomalo šizofrene" jer se redovito pretvaraju u pozive na pregovore. "Ovakva situacija je barem od travnja, kada su zračni napadi, barem u onoj najžešćoj formi, uglavnom prestali", rekao je.

"Nakon toga se u strateškom smislu nije dogodilo ništa osobito novo. Blokada Hormuza traje, a na nju su odgovorili Amerikanci svojom blokadom. Iščekujemo neku od ovih najava Trumpa o pregovorima, da vidimo ima li u njima istine", dodao je.

"Iran očito nije izgubio rat"

Istaknuo je kako smo ušli u fazu globaliziranog poretka u kojoj je i relativno sporedan događaj u SAD-u postao svjetska vijest. "Fascinantno je da smo u ovom globaliziranom svijetu došli do toga da su predizbori u Michiganu postali apsolutno globalna vijest.

Svi to promatraju i u svjetlu izraelskog lobija u SAD-u; činjenica je da je AIPAC (najsnažnija proizraelska lobistička organizacija u SAD-u) dao 30 milijuna dolara za kampanju kandidatkinje koja je izgubila", istaknuo je.

Razgovor se potom usmjerio na promjene na Bliskom istoku nakon američko-izraelskog neuspjeha u ratu protiv Irana i geopolitičkih promjena koje su nastupile nakon 2023. godine i početka izraelskih operacija u Gazi. "Koliko su se stvari promijenile? Ovisi kako na situaciju gledamo, je li Iran izgubio ili nije? Iran očito nije izgubio rat", smatra Jakovina.

"Nije jedino Washington taj koji će odrediti što će se dogoditi"

Pojasnio je da se u sporazumu sa SAD-om spominje stanje u Libanonu, Jemenu i Gazi. "Amerikanci su krenuli rješavati samo pitanje Hormuza, ali Iran je to blokirao. Sada treba vidjeti što je dogovoreno između Omana i Irana. Tu očito glavnu riječ vodi Teheran", izjavio je.

Jakovina je povezao situaciju s nadolazećim izborima u SAD-u. "Manje je od 90 dana do izbora u SAD-u, a rat je iznimno nepopularan. Vjerojatno se u Washingtonu traži izlazak. To je logična i jasna situacija. Ali nije jedino Washington taj koji će odrediti što će se dogoditi", rekao je i dodao da je Iranu lakše imati cilj preživjeti nego SAD-u imati cilj pobijediti.

Kopnena operacija, prema njemu, nije realna opcija. Osvrnuo se i na unutarnju situaciju u Iranu, gdje je dio stanovništva bio nezadovoljan vlašću. "Iranska vlast bila je nepopularna kod jednog dijela stanovništva, ali ona je od početka Arapskog proljeća, i kaosa koji se događao u mnogim od tih država, upirala prstom.

"Da bi SAD ostao bez ikakvog oružja, to je puhanje na hladno"

Govorila je: "Ovo može biti vaša budućnost." Jedan dio stanovništva to je učinio u najmanju ruku suzdržano", rekao je. Informacijama da je SAD potrošio streljivo ne pridaje preveliku važnost. "Ne bih prenaglašavao paniku oko toga da je SAD potrošio rakete.

Da bi SAD ostao bez ikakvog oružja, to je puhanje na hladno. Računice su pokazale drugačije, to je sigurno skuplje nego što se moglo pretpostaviti, takav je rat. Ali mislim da to ne bi bio problem kada bi došla odluka da se drugačije vodi rat. Međutim, to pokazuje na poteškoće", smatra Jakovina.

Jakovina je analizirao i prvi službeni posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Srbiji. Smatra da će taj posjet ojačati poziciju Aleksandra Vučića. "Prije nego je počeo rat, bilo je onih koji su smatrali da takva srpska vanjska politika nije bez svojih rezultata. Tome se uključilo neukidanje sankcija Rusiji i prodaju municije Ukrajini.

"Vučić je možda procijenio bolje od onih koji su tražili da se izabere crno ili bijelo"

Bilo je i onih koji su govorili da se vanjska politika koja gleda na sve četiri strane vrti u krug i da se morate odlučiti." Povjesničar zaključuje da se Srbija još nije konačno opredijelila. "Očito se još nije odlučilo na koju stranu se ide.

Politika i nekih velikih europskih zemalja pokazuje da su Vučićeve procjene možda bile nešto bolje nego one kritičara koje su tražile da se izabere crno ili bijelo", zaključio je povjesničar Jakovina.