NAKON što je mađarski premijer Viktor Orban pojačao pritisak na Hrvatsku zbog transporta ruske nafte prema Mađarskoj, Europska komisija poručila je da su za provedbu sankcija odgovorne države članice. Ubrzo nakon toga oglasio se i Jadranski naftovod (JANAF), koji odbacuje ultimatume i poručuje da posluje u skladu s pravilima Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Podsjetimo, MOL je jučer zatražio od Janafa jamstvo da će omogućiti transport nesankcionirane ruske sirove nafte koja u Mađarsku stiže morskim putem, uz upozorenje da će u protivnom tražiti pravnu i financijsku odgovornost. Europska komisija danas je poručila da je provedba sankcija u nadležnosti država članica.

JANAF: Odluke se ne donose pod pritiscima

Reagirajući na ultimatum, iz Janafa su poručili da se razgovori među partnerima i saveznicima vode “pristojno, argumentirano i na temelju činjenica”. 

“Vezano uz ultimatume upućene JANAF-u, smatramo bitnim priopćiti da se razgovori među partnerima i saveznicima vode pristojno, argumentirano i na temelju činjenica”, navode.

Ističu da JANAF posluje odgovorno i u potpunosti u skladu s važećim sankcijskim režimima Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

“Sigurnost opskrbe Mađarske i Slovačke nije ugrožena. Ruta preko JANAF-a postoji, već se koristi i ima dovoljne kapacitete da pokrije njihove potrebe za naftom. To potvrđuje i sama Mađarska koja danas traži puni transport preko JANAF-a, iako je donedavno neutemeljeno tvrdila da takav kapacitet ne postoji”, poručuju iz kompanije.

Dodaju da su prošlog i ovog tjedna za mađarski MOL već transportirane značajne količine nafte koja nije obuhvaćena sankcijskim ograničenjima te da je do početka travnja u dolasku još sedam tankera za istog korisnika JANAF-ova naftovodnog sustava.

Opskrba moguća, ali uz strogu primjenu sankcija

“Hrvatska energetska infrastruktura je spremna, pouzdana i dostupna za opskrbu koja je usklađena s pravilima EU i OFAC-a”, navode iz Janafa.

Kao primjer ističu opskrbu srpske kompanije NIS, gdje partneri, kako navode, zajednički ispunjavaju stroge sankcijske kriterije kako bi osigurali potrebna produljenja i kontinuitet opskrbe u okviru važećih pravila.

U tom kontekstu očekuju da se odluke o nabavi i transportu prema Mađarskoj i Slovačkoj donose na temelju zakonitosti i usklađenosti sa sankcijama, a ne pod pritiscima ili ultimatumima.

“Ako postoje zahtjevi koji se odnose na naftu ruskog porijekla ili na subjekte povezane s Rusijom, oni se mogu razmatrati isključivo kroz strogi okvir sankcijskih kriterija EU i OFAC-a, uz punu pravnu provjeru, jasnu odgovornost i maksimalnu transparentnost”, poručuju.

Zaključno ističu da Hrvatska ne odbija opskrbu niti politizira energiju. “Hrvatska i JANAF omogućuju opskrbu u skladu s propisima, dosljedno primjenjujući sankcije EU i SAD-a”, navode.

Komisija: Države članice odlučuju o provedbi sankcija

Glasnogovornica Europske komisije Anna-Kaisa Itkonen ranije je poručila da su za provedbu i primjenu sankcija odgovorne države članice. “Osnovno načelo je da su za provedbu i primjenu sankcija odgovorne države članice”, rekla je odgovarajući na pitanje može li Hrvatska isporučivati rusku naftu putem Janafa.

Europska unija je u lipnju 2022. u okviru šestog paketa sankcija zabranila uvoz ruske nafte morskim putem. Mađarska, Slovačka i Češka dobile su privremeno izuzeće kao zemlje bez izlaza na more, u slučaju da isporuka cjevovodom nije moguća. 

Naftovod Družba oštećen je krajem siječnja u ruskom napadu dronovima, nakon čega je dotok nafte prekinut, a spor oko alternativnih ruta dodatno se zaoštrio.