JAPAN se suočava s najsmrtonosnijim valom napada medvjeda u povijesti, a na prvoj liniji obrane stoje ljudi poput Harua Ikegamija. Svakog jutra, 76-godišnji lovac odijeva svoju jarkonarančastu jaknu, uskače u kombi s natpisom "u medvjeđoj patroli" i kreće u obilazak svog malog grada na Hokkaidu. U karijeri dugoj 40 godina odstrijelio je desetke medvjeda i smatra se ključnim za opstanak zajednice, piše CNN.

Nacionalna uzbuna

Ove godine u Japanu je u napadima medvjeda ubijeno najmanje 13 ljudi, a više od 200 ih je ozlijeđeno. Društvenim mrežama šire se snimke medvjeda kako prekapaju po policama supermarketa, lutaju školskim dvorištima i beru voće iz dvorišta u predgrađima. Neke su škole privremeno zatvorene, a stanovnici na sjeveru zemlje izbjegavaju izlaziti nakon mraka.

Kriza je izazvala nacionalnu uzbunu. Japanski ministar obrane rasporedio je vojsku u najpogođenije regije, dok su veleposlanstva SAD-a i Velike Britanije izdala upozorenja za putnike u ruralnim područjima. Za lovce, situacija je istovremeno zastrašujuća i predvidljiva. "Sada je jednostavno previše medvjeda, ovo je izvanredna situacija", rekao je Ikegami.

Zašto medvjedi napadaju?

Nekoliko je čimbenika koji dovode do sve češćih susreta. Jedan je dramatičan porast populacije smeđeg medvjeda na Hokkaidu, rođaka grizlija koji može narasti do dva metra. Njihov broj se u posljednjih 30 godina više nego udvostručio i sada broji gotovo 12.000 jedinki. Druga vrsta, azijski crni medvjed, manja je, ali također odgovorna za smrtonosne napade.

Stručnjaci kažu da su klimatske promjene još jedan faktor. Loš urod orašastih plodova i voća tjera medvjede da hranu traže bliže ljudskim naseljima. "Vjerujem da se medvjedi približavaju ljudskim naseljima jer moraju pronaći hranu", rekao je konzervator medvjeda Hiroo Tamatani.

Problem pogoršavaju i demografske promjene. Ruralna područja se prazne, a napuštena poljoprivredna zemljišta, koja su nekad služila kao tampon-zona između šume i naselja, sada postaju novi teritorij za medvjede.

Posljednja linija obrane

Dok se medvjedi približavaju, linija obrane je sve tanja. Japan se suočava s drastičnim padom broja licenciranih lovaca, koji su ujedno sve stariji. Malo je mladih spremno preuzeti opasan i slabo plaćen posao.

"Da je vlada ovo shvatila ozbiljno ranije, ne bi došlo do ovoga", izjavio je 37-godišnji lovac Atsushi Kanno. "Besmisleno je da reagiraju sada, tek nakon što su se stvari eskalirale." Koliko ti susreti mogu biti opasni, iz prve ruke zna 84-godišnji lovac Katsuo Harada.

Prije više od 20 godina preživio je napad medvjeda koji ga je gotovo stajao života. "Ispalio sam dva hica, ali medvjed se nije zaustavio. Popeo se na mene, izvukao mi pušku iz ruku i ugrizao me za glavu", ispričao je. "Oko i uho su mi visjeli." Život si je spasio gurnuvši šaku medvjedu u grlo. Danas čuva lubanju te životinje kao podsjetnik na to kako se uloge lovca i plijena mogu brzo zamijeniti.

Borba ili suživot?

Trenutni odgovor japanskih vlasti je odstrel, no raste i otpor takvom pristupu. Dok Ikegami redovito prima ljutite pozive u kojima ga mole da ne ubija medvjede, on smatra da je to nužno. "Dok god živimo ovdje, jednostavno ne možemo koegzistirati. Naši su životi dragocjeni", rekao je.

Konzervatori upozoravaju na masovni odstrel. "Umjesto da ih sve ubijemo, trebali bismo identificirati one koji uzrokuju probleme i s njima se pojedinačno pozabaviti", rekao je Hiroo Tamatani, voditelj neprofitne organizacije Picchio.

Njegova organizacija koristi pse kako bi otjerala medvjede od naselja te zagovara sadnju drveća s hranom za medvjede dalje od gradova. "Medvjedi nisu čudovišta. Oni su životinje koje žive baš kao i mi", dodao je.

Slično razmišlja i budistički redovnik Tougen Yoshihara, koji je preživio napad u svibnju zahvaljujući svom psu. "Ljudi i životinje dugo su živjeli jedni pored drugih. Ponekad smo jedni drugima nanosili štetu, ali ipak se moramo međusobno poštovati i priznavati", rekao je. Ipak, i on sada u šetnju šumom nosi nož.

Japan se nalazi na raskrižju, rastrgan između straha i želje za suživotom s medvjedima, ključnim dijelom ekosustava. Dok se ne pronađe dugoročno rješenje, čini se da će cijenu plaćati i ljudi i životinje.