JAPANSKA premijerka Sanae Takaichi danas putuje u Sjedinjene Države na sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, za koji i sama kaže da će biti "vrlo težak". Glavna tema razgovora bit će Trumpov poziv Japanu i drugim saveznicima da pošalju ratne brodove za osiguranje Hormuškog tjesnaca, a cijeli posjet kompliciraju posljedice rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana. Posjet, koji bi trebao trajati tri dana, izvorno je bio usmjeren na trgovinu i jačanje američko-japanskog saveza s obzirom na rastući utjecaj Kine u Aziji, no sada se očekuje da će ostati u sjeni sukoba na Bliskom istoku, piše AP News.

Težak posjet u jeku rata

"Mislim da će posjet SAD-u biti vrlo težak, ali učinit ću sve da maksimalno zaštitim naše nacionalne interese i svakodnevni život ljudi dok se situacija mijenja iz dana u dan", izjavila je Takaichi danas u parlamentu, nekoliko sati prije polaska.

Takaichi je svoj prvi sastanak s Trumpom održala u listopadu u Tokiju, nekoliko dana nakon što je postala prva premijerka u povijesti Japana. Kao tvrdolinijska konzervativka, Takaichi je štićenica bivšeg premijera Shinza Abea, koji je s Trumpom razvio blisko prijateljstvo.

Njezin prvotni plan bio je usredotočiti se uglavnom na Kinu i ojačati savezništvo uoči Trumpovog dugo očekivanog diplomatskog putovanja u Peking. Međutim, Bijela kuća je jučer objavila da se putovanje odgađa zbog rata na Bliskom istoku.

Analitičari smatraju da će se Takaichi naći u nezavidnoj poziciji i da će ključ uspjeha summita biti njezina sposobnost da Trumpu ponudi konkretne obveze i napredak u investicijskim sporazumima. Japanski dužnosnici navode da će dvije strane raditi na produbljivanju suradnje u područjima regionalne sigurnosti, kritičnih minerala, energetike i odnosa s Kinom.

Bez planova o slanju ratnih brodova

Japan, ključni američki saveznik u Aziji, pažljivo je izbjegavao dati jasnu potporu američko-izraelskim napadima na Iran ili donijeti odluku o slanju ratnih brodova. Glavni razlozi za to su ustavna ograničenja, pravna upitnost američke akcije te snažno protivljenje javnosti.

Takaichi je u parlamentu izjavila kako se Japan nada smirivanju rata, koji je poremetio isporuke nafte i plina o kojima njezina zemlja uvelike ovisi. "Bez brze deeskalacije situacije, naše će gospodarstvo biti u problemima", rekla je. "Rano smirivanje važno je i za američko i za globalno gospodarstvo."

Japan se također nada očuvanju svojih tradicionalnih veza s Iranom, odakle dolazi veći dio japanskog uvoza nafte.

Takaichi i njezini ministri zanijekali su da je Washington službeno zatražio slanje japanskih ratnih brodova u Hormuški tjesnac. Trump je putem društvene mreže X pozvao niz zemalja, uključujući Japan, da se dobrovoljno priključe, no kasnije je, žaleći se na nedostatak entuzijazma, poručio da mu više nisu potrebni. Time je donekle smanjen pritisak na japansku premijerku.

"Trenutačno nemamo planova za slanje ratnih brodova", rekla je Takaichi. Dodala je da je slanje misija za izviđanje i prikupljanje obavještajnih podataka moguće, ali tek nakon prekida vatre. Neki japanski stručnjaci smatraju da bi Japan nakon završetka sukoba mogao sudjelovati u misijama razminiranja.

"Jasno ću objasniti što možemo, a što ne možemo učiniti prema japanskom zakonu", poručila je Takaichi. "Sigurna sam da je Trump u potpunosti upoznat s japanskim zakonima."

Kina i jačanje vojske

Takaichi želi razgovarati o kineskoj sigurnosnoj i gospodarskoj prisili te osigurati američku predanost indo-pacifičkoj regiji, posebice jer se dio američkih trupa stacioniranih u Japanu premješta na Bliski istok. Japan to vidi kao potencijalni rizik za Aziju s obzirom na rastući utjecaj Kine.

Premijerka planira uvjeriti Trumpa u predanost Japana jačanju vojske, naglašavajući ubrzano postavljanje dalekometnih projektila radi jačanja ofenzivnih sposobnosti. To predstavlja odmak od japanskog poslijeratnog načela koje se temelji isključivo na samoobrani i odražava bliže usklađivanje sa Sjedinjenim Državama.

Očekuje se da će Takaichi na summitu prenijeti interes Japana za pridruživanje američkom višeslojnom proturaketnom obrambenom sustavu "Zlatna kupola" (Golden Dome), vrijednom više milijardi dolara.

Japan smatra Kinu sve većom sigurnosnom prijetnjom i pojačava vojnu prisutnost na jugozapadnim otocima u blizini Istočnog kineskog mora. Takaichi je obećala revidirati japansku sigurnosnu i obrambenu politiku do prosinca te nastoji dodatno ojačati vojsku bespilotnim borbenim sustavima i dalekometnim projektilima.

Njezina vlada također planira u narednim tjednima ukinuti zabranu izvoza smrtonosnog oružja kako bi promovirala domaću obrambenu industriju i suradnju sa SAD-om i drugim prijateljskim zemljama.

Nafta s Aljaske i rijetke zemlje

Kao zemlja siromašna resursima, Japan nastoji diverzificirati svoje dobavljače nafte. Prema medijskim izvješćima, finalizira se japansko ulaganje u povećanje proizvodnje nafte na Aljasci i stvaranje zaliha u Japanu. Moguće je i japansko ulaganje u male modularne reaktore i prirodni plin u SAD-u.

Ako se dogovore, ti bi projekti bili dio investicijskog paketa vrijednog 550 milijardi dolara koji je Japan obećao u listopadu. U veljači su dvije strane najavile japansku predanost prvoj tranši projekata vrijednoj 36 milijardi dolara, koja uključuje plinsko postrojenje u Ohiju, postrojenje za izvoz sirove nafte na američkoj obali Meksičkog zaljeva i pogon za proizvodnju sintetičkih dijamanata. O napretku tih projekata također će se razgovarati s Trumpom.

Navodno Japan planira predložiti i zajednički razvoj rijetkih zemnih metala otkrivenih u podmorju oko udaljenog japanskog otoka Minamitorishima, kao dio investicijskog paketa. Diplomatski i trgovinski sporovi dodatno su se zaoštrili nakon izjave premijerke Takaichi da bi bilo kakva kineska vojna akcija protiv Tajvana mogla biti temelj za japanski vojni odgovor.