Graf. RBA

UKUPNI javni dug krajem svibnja ove godine spustio se na razinu od 285 milijardi kuna.

Uz gotovo mjesečnu stagnaciju tj. blago smanjenje u usporedbi s travnjem (za 84 milijuna kuna) ukupni javni dug je u odnosu na kraj prošle godini niži za 4,6 milijardi kuna odnosno 1,6 posto. U svibnju je treći mjesec zaredom zabilježen i pad ukupnog javnog duga na godišnjoj razini. Tako je u odnosu na prošlogodišnji svibanj javni dug niži za 4,8 milijardi kuna odnosno 1,6 posto, navodi se u analizi RBA.

Pozitivnim kretanjima, osim umjerenije proračunske potrošnje u prvih pet mjeseci (posebice u razdoblju privremenog financiranja tijekom prvog tromjesečja), pridonijelo je i jačanje kune u odnosu na euro. Naime, srednji devizni tečaj EUR/HRK u svibnju je bio niži za 1,2 posto godišnje, što je obzirom na valutnu strukturu duga potpomoglo njegov iskazani godišnji pad u kunama, pojašnjavaju analitičari.

Godišnjem padu javnog duga ponajprije je doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga koja je krajem svibnja iznosila 110,9 milijardi kuna (s udjelom od 38,9 posto u ukupnom javnom dugu). Premda je na mjesečnoj razini inozemni javni dug u svibnju zabilježio rast od 284 milijuna kuna (0,3 posto) na godišnjoj razini je niži za preko 10 milijardi kuna (8,3 posto).

Inozemni javni dug smanjen za 7,3 milijarde kuna

Također, tijekom prvih pet mjeseci inozemni javni dug se smanjio za 7,3 milijardi kuna u odnosu na prosinac prošle godine (pad za 6,2 posto). S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga je koncem svibnja iznosila 174,4 milijardi kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj razini (366 milijuna kuna odnosno 0,2 posto). No u odnosu na isti mjesec lani, unutarnji javni dug je viši za 5,3 milijardi kuna (3,1 posto) dok je u usporedbi s koncem prošle godine viši za 2,7 milijardi kuna (1,6 posto).

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem svibnja je javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio 163,8 milijardi kuna povećavši svoj udio na 57,5 posto u ukupnom javnom dugu. U odnosu na kraj prošle godine, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je porastao za 1,3 milijardi kuna (0,8 posto). U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica smanjio se na 18,6 milijardi kuna čineći udio od 6,5 posto u ukupnom javnom dugu. Istovremeno su državne obveze po kreditima iznosile 102,9 milijardi kuna zabilježivši pad od 5,7 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine (5,2 posto).

"Uz predviđeni oporavak gospodarstva, udio javnog duga u odnosu na BDP mogao bi se do kraja godine zadržavati na razini od oko 87 posto BDP-a", prognoziraju analitičari RBA.