POLJSKI premijer Donald Tusk postao je 4. veljače prvi visoki dužnosnik koji je javno postavio pitanje koje mnoge muči, je li osuđeni seksualni prijestupnik Jeffrey Epstein radio za Rusiju?

Tusk je najavio da će Poljska istražiti moguće veze između Epsteina i ruskih obavještajnih službi. Njegova izjava uslijedila je nakon što je 30. siječnja objavljen novi set dokumenata povezanih s Epsteinom, u kojima se Rusija spominje 5876 puta, a ruski predsjednik Vladimir Putin 1055 puta.

Intrigantni odnosi

Dokumenti otkrivaju da je Epstein njegovao odnose s ruskim dužnosnicima, opetovano tražio sastanak s Putinom te je bio pod istragom zbog sumnje da je djelovao kao navodni "upravitelj imovinom" za ruskog predsjednika, prenosi The Kyiv Independent.

Sveukupno, dokumenti prikazuju Epsteina kao neobično upornog posrednika koji se pokušavao probiti u političku i financijsku orbitu Moskve, nudeći svoj pristup zapadnim elitama kao sredstvo utjecaja. Ipak, nijedan od nalaza ne daje konačan odgovor je li u tome i uspio. Epsteinovi napori da nabavlja žene za svoju mrežu suradnika potaknuli su i nagađanja da se radilo o operaciji ruskih obavještajnih službi, takozvanoj "medenoj zamci", iako za to nema dokaza.

"Epsteinove ruske veze pokazuju širinu moskovskih metoda za pristup američkim političkim ili poslovnim elitama", rekao je za Kyiv Independent Ryhor Nizhnikau, stručnjak za Rusiju s Finskog instituta za međunarodne odnose. "Očito su u Epsteinu vidjeli priliku za svoje operacije, a Epstein je u Rusima vidio priliku za sebe. Vjerojatno je Moskva na taj način uspjela kooptirati ili ucijeniti neke pripadnike elite."

Epsteinova samoproglašena uloga

U dokumentima se često spominje američki predsjednik Donald Trump, koji je održavao bliske odnose s Epsteinom prije nego što su se kasnije razišli. Spominje se i istraga Ministarstva pravosuđa o optužbama za seksualno zlostavljanje protiv Trumpa, iako je ministarstvo 1. veljače objavilo da nije pronašlo dokaze. Prema dokumentima, Epstein je Kremlju nudio savjete o tome kako postupati s Trumpom.

"Ovo me podsjeća na poznatu istragu o vezama između Trumpove administracije i Rusije nakon prvih izbora", rekao je ruski kolumnist Sergej Parhomenko. Dodao je kako su "mnogi sumnjivi tipovi osjetili da je zajednica koju je Epstein organizirao ulaznica u svojevrsni elitni politički i ekonomski svijet" te da su se "pohlepno pokušavali uvući".

Epstein je odslužio godinu dana zatvora nakon što je 2008. osuđen za podvođenje maloljetnice za prostituciju. Ponovno je uhićen 2019. pod optužbom za trgovinu maloljetnicama radi seksualnog iskorištavanja, a iste je godine preminuo u zatvorskoj ćeliji.

U jednom dokumentu FBI-a navodi se izvor koji je Epsteina prijavio kao navodnog "upravitelja imovinom" za Putina i bivšeg zimbabveanskog predsjednika Roberta Mugabea. Izvor je tvrdio da je Epstein pomagao političkim elitama sakriti novac u inozemstvu. Dokument je standardni obrazac FBI-a koji se koristi za bilježenje informacija dobivenih od povjerljivih izvora i odražava nepotvrđene tvrdnje iznesene tijekom sastanka s agentima 2017. godine, a ne provjerene činjenice.

Uporni pokušaji susreta s Putinom

Dokumenti također pokazuju da je Epstein višekratno razmatrao potencijalne sastanke s Putinom, iako ostaje nejasno je li do takvog susreta ikada došlo. U e-mailu iz 2011. godine nepoznati pošiljatelj piše Epsteinu: "Razgovarao sam s Igorom. Rekao je da ste mu zadnji put kad ste bili u Palm Beachu rekli da imate sastanak s Putinom 16. rujna i da on može slobodno rezervirati kartu za Rusiju kako bi stigao nekoliko dana prije vas."

Godine 2014. japanski poduzetnik Joi Ito pisao je Epsteinu da nije uspio uvjeriti američkog tehnološkog milijardera Reida Hoffmana da promijeni raspored kako bi se sastao s Putinom zajedno s njim. U jednoj ranijoj poruci iz 2010. Epstein je pitao drugog sugovornika: "Trebam li vizu? Imam Putinovog prijatelja, trebam li njega pitati?"

Osim što je tražio izravan pristup, Epstein je pokušavao plasirati ideje ruskom vodstvu preko posrednika. Dokumenti pokazuju da je pokušavao prenijeti prijedloge Putinu preko Thorbjorna Jaglanda, tadašnjeg glavnog tajnika Vijeća Europe i bivšeg norveškog premijera. U razmjeni e-mailova iz 2013. Jagland upozorava Epsteina na ograničenja takvog pristupa. "Sve mi je to teško objasniti Putinu", napisao je Jagland. "Vi to morate učiniti."

Bliskost s Kremljom

Epstein je odgovorio s velikim ambicijama, tvrdeći da bi Rusija mogla "preskočiti" Zapad redizajniranjem globalnog financijskog sustava te da bi mogao pomoći Moskvi u razvoju novog oblika globalnog novca.

"(Putin) je u jedinstvenoj poziciji da učini nešto grandiozno, kao što je Sputnik bio za svemirsku utrku", napisao je Epstein. "Ovo je povjerljivo. Rado bih se sastao s njim, ali na najmanje dva do tri sata, ne kraće."

U drugom e-mailu iz 2014. Epstein potiče Jaglanda da "objasni Putinu" ideju o stvaranju "sofisticirane ruske verzije Bitcoina". Epstein se također postavljao kao neformalni savjetnik za američko-ruske odnose pod Trumpovom administracijom.

"Mislim da biste mogli predložiti Putinu da (ruski ministar vanjskih poslova Sergej) Lavrov može steći uvid kroz razgovor sa mnom", napisao je Epstein Jaglandu 2018. godine. "(Ruski veleposlanik pri UN-u) Vitalij Čurkin je to radio, ali je umro." Dodao je da je "Čurkin bio sjajan" i da je "razumio Trumpa nakon naših razgovora". "Nije komplicirano", napisao je Epstein. "(Trump) mora izgledati kao da je nešto dobio. Toliko je jednostavno."

Veze s ruskim veleposlanikom pri UN-u

Dokumenti otkrivaju Epsteinovu izravnu komunikaciju s visokim ruskim diplomatima, uključujući tadašnjeg veleposlanika pri UN-u Vitalija Čurkina.

Njihova prepiska iz 2016. bila je usredotočena na Epsteinovu pomoć Čurkinovom sinu Maksimu oko mogućnosti zaposlenja u Sjedinjenim Državama, pri čemu je Epstein višekratno naglašavao povjerljivost. "Svaka pomoć Maksimu je povjerljiva", napisao je. "On je sjajan sin." Kasnije je obavijestio Čurkina da je Maksimov prvi posao potvrđen. Čurkin je zahvalio Epsteinu na pomoći, opisavši ga kao "sjajnog učitelja".

Prepiska uključuje i društvene pozive. Epstein je pozivao Čurkina na kavu i u svoj dom, napominjući u jednoj poruci da će ga idući dan posjetiti bivši izraelski premijer Ehud Barak te da je Čurkin uvijek dobrodošao. Nakon Čurkinove iznenadne smrti u New Yorku 2017. godine, Epstein je pisao Jaglandu da mu je diplomatova smrt poremetila planove. Službeni uzrok smrti nikada nije objavljen.

Suradnja s diplomcem FSB-ove akademije

Dokumenti sadrže i prepisku između Epsteina i Sergeja Bjeljakova, koji je bio zamjenik ministra gospodarstva od 2012. do 2014. godine. Bjeljakov je diplomirao na Akademiji Federalne službe sigurnosti (FSB), koja obučava ruske obavještajce. Godine 2014. Bjeljakov je pomogao Epsteinu oko zahtjeva za rusku vizu i planirao mu organizirati sastanke sa zamjenikom ministra financija i zamjenikom predsjednika Središnje banke. Epstein je zauzvrat Bjeljakovu predložio da Rusija stvori banku koja bi posuđivala "devet puta više od svojih rezervi" te pokretanje kriptovalute poznate kao BRIC kao alternativu Bitcoinu.

Još jedno ime koje se često pojavljuje u dokumentima je ruski oligarh Oleg Deripaska, kojeg je američko Ministarstvo financija 2016. opisalo kao osobu koja navodno pere novac u ime Putina.

U prepisci se Deripaska spominje kao "Oleg" ili "OD". U listopadu 2009. Epstein je primio e-mail s tlocrtima i pogledima s jedne nekretnine u Moskvi, a poruku je proslijedio Peteru Mandelsonu, bivšem europskom povjereniku za trgovinu.

Mandelson je odgovorio da "Oleg ima sjajnu ženu koja se brine o nizu stvari za njega, uključujući nekretnine" i pitao treba li materijale proslijediti dalje. Epstein je predložio da se pita izravno Olega. Kasnija prepiska pokazuje opetovane Epsteinove napore da dogovori sastanke s Olegom, ponekad uz Mandelsonovu pomoć.

Epsteinov ruski krug

Dokumenti bacaju svjetlo i na Epsteinov uži krug. Jedna od njegovih agentica za odnose s javnošću bila je Marija Drokova, bivša čelnica prokremaljskog omladinskog pokreta Naši. Druga asistentica, Svetlana Požidajeva, također Ruskinja, pokrenula je projekt koji je dijelio adresu s Epsteinovom zakladom. U prepisci se također tvrdi da je Epstein 2010. ponudio upoznati princa Andrewa s jednom Ruskinjom, a u e-mailu iz 2013. navodi se da je pomogao milijarderu Billu Gatesu "nabaviti drogu kako bi se nosio s posljedicama seksa s Ruskinjama." U arhivi se spominju i ruski imperijalistički ideolog Aleksandar Dugin te prognani oporbeni političar Ilja Ponomarjov. Na upit o bilo kakvoj vezi s Epsteinom, Ponomarjov je zanijekao da ga je poznavao.

Iako dokumenti ne dokazuju da je Epstein radio za rusku obavještajnu službu, otkrivaju njegove ustrajne, višegodišnje napore da se infiltrira u ruske političke, financijske i diplomatske krugove.

Ti su napori bili obilježeni upornošću i stalnim pokušajima da se prikaže korisnim Kremlju. Međunarodne implikacije ovih otkrića već su potaknule službene reakcije, pri čemu Poljska pokreće istragu, a Ujedinjeno Kraljevstvo bi moglo slijediti njezin primjer.

Ipak, kolumnist Sergej Parhomenko upozorio je da se istaknutost Rusije u dokumentima ne bi trebala smatrati iznimnom. "Ako u svemu ovome tražite nešto specifično rusko", rekao je, "onda je jedino što ćete pronaći to da ruskim političarima, javnim osobama, odvjetnicima, umjetnicima, slavnima ili poslovnim ljudima nije strano ništa podlo ili odvratno."