Je li Facebookov "10 Year Challenge" zapravo podmuklo prepoznavanje lica?

Je li Facebookov "10 Year Challenge" zapravo podmuklo prepoznavanje lica?
Foto: Index/123rf

U POSLJEDNJE ste vrijeme vjerojatno primijetili niz objava na društvenim mrežama u kojima vaši prijatelji objavljuju slike od prije deset godina i danas. 

I dok većina u tome vidi još samo jedan internetski trend, novinarka Wireda Kate O'Neill započela je zanimljivu on-line raspravu o tome radi li se uistinu o još jednom bezopasnom internetskom trendu ili iza svega stoji nešto perfidnije. 

Kao što je sama napisala, prvotni status na Twitteru bio je napola objavljen u šali, ali, s druge strane, počela je razmišljati o malo mračnijem scenariju koji uključuje automatsko prepoznavanje lica.

Iako većina korisnika realno (i očito) ne brine o tome što dijele na društvenim mrežama, oni malo oprezniji vjerojatno imaju određene rezerve prema onome što dijele na svojim profilima pa je samim time i ova tema vrijedna nekoliko minuta vaše pažnje. 

U čemu je problem?

Uglavnom, reakcija na objavu O'Neill bilo je mnogo. S jedne strane su oni koji smatraju da su te fotografije on-line, neovisno o tome objavili ih u sklopu izazova ili ne. Facebook već ima te podatke. 

No novinarka je odlučila detaljnije razmotriti ovu ideju. 

Zamislite da pokušavate istrenirati algoritam za prepoznavanje lica da detektira karakteristike vezane za dob, preciznije, za proces starenja. U idealnoj situaciji trebala bi vam gomila fotografija ljudi s jasno određenim vremenskim razmakom između dviju fotografija (10 godina). 

Mogli biste pretražiti bazu profilnih fotografija i ravnati se prema vremenu objave, ali dobili biste i gomilu nepotrebnih informacija koje bi trebalo filtrirati. Primjerice, nečija profilna fotografija prije deset godina ne mora nužno biti snimljena prije deset godina. Isto vrijedi i za trenutne profilne fotografije. I one mogu biti pet, deset ili čak 15 godina stare. 

Uz pomoć Facebookovog izazova ljudi će taj posao obaviti umjesto vas, a u puno slučajeva objavit će i mjesto gdje su fotografije snimljene. 

Naravno, ljudi će i u sklopu izazova objavljivati koještarije. Bit će tu fotografija svega i svačega, ali postojeći algoritmi dovoljno su razvijeni da znaju prepoznati razliku između ljudskog lica i mačke. 

Facebook se baš nije pokazao kao "neprobojni sef naših osobnih podataka"

I ne morate čak ni biti paranoični. Ovo vjerojatno i nije neki perfidni plan da se mračne sile i Veliki brat dokopaju vaših osobnih podataka. No postoji mogućnost da netko te podatke iskoristi u pogrešne svrhe. Sjetite se samo slučaja Cambridge Analytice u kojoj su podaci 70 milijuna Amerikanaca korišteni u nimalo plemenite svrhe. Ni tada vjerojatno niste mislili da bi netko mogao zloupotrijebiti podatke koje ste nesvjesno otkrili ispunjavajući neki bezvezni on-line test. 

Postavlja se i pitanje je li uopće loše to što Facebook koristi vaše fotografije za potrebe treniranja algoritma za prepoznavanje lica. Ne nužno. Moguće je pronaći barem deset pozitivnih strana takvog prikupljanja podataka. Ono što bi vam trebalo zasmetati jest način na koji to čine. Ako to čine. 

Naše interakcije s tehnologijom moraju biti promišljenije i, ako svoje podatke dajemo trećoj strani na korištenje, dobro je znati zašto ih dajemo. 

Tri su moguća scenarija

Novinarka je predstavila tri moguća scenarija.

Prvi je korištenje ove tehnologije za pronalaženje nestale djece. Primjerice, policija u New Delhiju prošle je godine, koristeći tehnologiju prepoznavanja lica, u samo četiri dana ušla u trag čak 3000 nestale djece. U slučaju da za djecom tragaju dulje vrijeme, logično je da bi izgledala drukčije nego na posljednjoj fotografiji, a pouzdani algoritam koji bi precizno predvidio kako će netko izgledati mogao bi biti od ogromne pomoći. 

Drugi slučaj je vezan uz reklamiranje jer oglasi bi, uz pomoć kamera i senzora, mogli prilagoditi reklame određenoj dobnoj skupini, a to će postati uobičajeno puno prije nego što mislimo.

I za kraj tu je i treći slučaj koji nije koristan ili "koristan" kao prva dva. Starenje bi moglo postati presudan faktor kod određivanja osiguranja ili zdravstvenog osiguranja. Primjerice, ako starite više nego ljudi vaših godina, možda nećete biti najbolji kandidat za osiguranje pa ćete plaćati više ili će vam osiguranje odbiti. 

Amazon je svoj servis za prepoznavanje lica prodavao policiji i vladinim agencijama

Kada je Amazon 2016. predstavio svoj servis za prepoznavanja lica u pravom vremenu, počeli su ga prodavati policiji i vladinim agencijama. No ta je tehnologija izazvala zabrinutost za privatnost. Policija bi, naime, tehnologiju mogla koristiti ne samo za traganje za osobama koje su počinile neki zločin već i za onima koji im predstavljaju problem. Na primjer, prosvjednicima. 

Mnoge udruge, ali i neki dioničari i zaposlenici zamolili su Amazon da prestane s prodajom ovog servisa. 

Odgovorno ponašanje

Sve u svemu, teško je predvidjeti na koje će sve načine određena tehnologija utjecati na nas. Utjecaj može biti izuzetno pozitivan, ali i negativan. No važno je biti upoznat s obje strane priče kako bismo mogli donijeti ispravnu odluku. 

Hoće li se dogoditi nešto loše ako netko za poboljšanje ove tehnologije iskoristi fotografije koje smo već objavili na internetu? Ne. Ono što je bitno je da mi budemo upoznati s time za što se fotografije koriste i da svjesno sudjelujemo ili ne sudjelujemo u projektu i pritom biramo što ćemo podijeliti, a što ne. 

Naši podaci su gorivo poslova koji zahvaljujući tome postaju bolji i profitabilniji. Trebamo od kompanija zahtijevati da pod svaku cijenu naše podatke koriste odgovorno. U isto vrijeme i mi moramo odgovornije tretirati podatke koje dijelimo. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara