ZNANSTVENICI s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu objavili su istraživanje o kulturnim, civilizacijskim i geopolitičkim orijentacijama hrvatskih građana u stručnom časopisu Političke analize. Trojica znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Nikola Petrović, Josip Bilić i Filip Fila istraživanje su proveli 2021. godine.

Istraživanje su u listopadu i studenom 2021. proveli na uzorku od 1500 ispitanika. Rezultat rada objavljen je pod naslovom "Kulturno-civilizacijske i geopolitičke orijentacije hrvatskih stranaka i građana". Jedno od pitanja bilo je o kulturnoj pripadnosti Hrvata. U obrazovnom procesu podučava se da se Hrvatska nalazi na razmeđi triju kulturno-civilizacijskih krugova - srednje Europe, Balkana i Mediterana, ali ispitanici pripadnost vide drugačije. 

"Ispitani građani smatraju da Hrvatska u najvećoj mjeri pripada Južnoj Europi (Mediteran), zatim Jugoistočnoj Europi (Balkanu), te tek na kraju Srednjoj Europi (Mitteleuropa). Ovaj neočekivani nalaz možemo dijelom objasniti time što pitanje nije bilo formulirano s ciljem ispitivanja gdje građani smatraju da bi Hrvatska trebala pripadati", stoji u istraživanju

Odnos prema svjetskim vođama

Građani su ispitani i o svojim stavovima prema svjetskim vođama. "Ispitanici imaju najviše povjerenja u papu Franju, te zatim naspram bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.

Čini se da na poredak lidera izrazito utječe kulturna bliskost, tako da su ispitanici imali pozitivniji stav prema Putinu nego prema liderima koji pripadaju udaljenijem religijskom krugu", navodi se. 

Autori pretpostavljaju da je invazija na Ukrajinu promijenila poredak i dala veći naglasak na geopolitičku prijetnju. 

Najpozitivniji stavovi prema Njemačkoj i Francuskoj

Što se tiče zemalja, hrvatski građani imaju najpozitivnije stavove prema Njemačkoj i Francuskoj. "Afinitet naspram NATO-a, Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva nešto je niži nego onaj prema Europskoj uniji, Francuskoj i Njemačkoj.

Nasuprot tome, kao zemlje s najnegativnijom percepcijom jasno se ističu Kina i Rusija", navode autori. 

Autori istraživanja zaključuju kako u javnosti ni krajem 2021., kad je istraživanje provedeno, nije bilo jasne, jednoglasne potpore Zapadu. "Gotovo četvrtina ispitanika imala je iznimno ili donekle negativno mišljenje o NATO-u, a nešto više od 15 posto o EU-u.

Prije invazije na Ukrajinu čak 38 posto ispitanika imalo je puno (9,3 posto) ili nešto povjerenja u ruskog predsjednika Vladimira Putina", zaključuju.