KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

Je li Hrvatska u karanteni?

Je li Hrvatska u karanteni?
Foto: Robert Anic/Emica Elvadji/Pixsell

NEDAVNO su novinari ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ujedno i prvog čovjeka Nacionalnog stožera civilne zaštite, upitali ide li Hrvatska u karantenu.

“A što znači karantena?”, lakonski je odgovorio Božinović, jedan od ključnih ljudi Stožera civilne zaštite u izvanrednoj situaciji koju je u Hrvatskoj i svijetu izazvala epidemija koronavirusa.

Odgovor na to pitanje zapravo nije teško dati.

Što je uopće karantena?

Prema Wikipediji, karantena je “ograničenje pokreta ljudi i roba s ciljem sprečavanja širenja bolesti i zaraze”. Prema američkom ministarstvu zdravstva (Health and Human Services), karantena je “ograničenje kretanja zdravih osoba koje su možda bile izložene virusu” te “pomaže u sprečavanju širenja zaraze”. 

Izolacija je pak izdvajanje dijagnosticirano zaraženih iz opće populacije kako bi se oporavili od bolesti, pritom ne šireći virus. Dakle, karantena se prvenstveno odnosi na zdrave ljude ili na ljude kojima još nije dijagnosticirana zaraženost koronavirusom te na njihovu slobodu kretanja.

Plenkovićeva ekipa izbjegava koristiti riječ "karantena"

Čini se da vlada Andreja Plenkovića nije raspoložena koristiti riječ “karantena” u svojoj javnoj komunikaciji pa zato mjere koje de facto predstavljaju uspostavljanje karantene u Hrvatskoj naziva “epidemiološke mjere za suzbijanje koronavirusa”.

Tako je utemeljenje tih mjera u procjeni stručnjaka i znanosti te na prvi pogled ne izgleda kao da je riječ o političkoj odluci. U konačnici, struka ima samo onoliko moći koliko joj u ovoj situaciji da vrh političke vlasti.

Znakovito je i da premijer Plenković u svojem obraćanju naciji 19. ožujka nije spomenuo riječ “karantena”, nego je govorio o “izvanrednim mjerama” i “radikalnim mjerama”. 

>> VIDEO Plenković: Dani, tjedni i mjeseci pred nama bit će teški. Pripremite se

No, što te mjere stvaraju u praksi?

Ograničavanje kretanja

Primjerice, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske nadopunio je 15. ožujka 2020. godine pojačani paket mjera za smanjenje unosa bolesti u populaciju i jačanje nadzora nad širenjem koronavirusa.

Tim je novim mjerama, koje su objavljene na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, odlučeno da će svi državljani koji u RH dolaze iz Kine (provincija Hubei), Italije, Irana, Njemačke (okrug Heinsberg u pokrajini Nordhrhein-Westfalen) i Južne Koreje (grad Daegu i provincija Cheongdo) biti smješteni u obaveznu 14-dnevnu karantenu. Hrvatski državljani koji dolaze iz tih zemalja, odnosno područja, dobit će rješenja o 14-dnevnoj samoizolaciji.

Nadalje, navedeno je i više od 50 država svijeta iz kojih dolazak u Hrvatsku za sve, dakle i strane i hrvatske državljane, podrazumijeva i odlazak u obaveznu samoizolaciju u trajanju od 14 dana.

Već to je bilo ograničavanje kretanja, a time uvod u karantenu koja je danas, zvali ju vladajući tako ili ne, na snazi u Hrvatskoj. 

Stožer civilne zaštite negira da smo u karanteni

Pitanje više nije je li Hrvatska u karanteni, već u kojoj vrsti karantene. Ili u kojem stupnju karantene.

O tome se još ne razgovara između ostaloga i zato što Stožer civilne zaštite smatra da je karantena tek nešto što bi moglo uslijediti u Hrvatskoj, mjera krajnje nužde.

To se može vidjeti u izjavi dr. Alemke Markotić od prije tri dana, u kojoj je tvrdila da ovo u čemu se Hrvatska trenutno nalazi nije karantena.

>> Markotić o uvođenju karantene: Ovisi o tome koliko će rasti broj oboljelih ovih dana

"Od karantene smo daleko koliko ćemo se ponašati u skladu s mjerama, to će se vidjeti po broju oboljelih ovih dana. Odnosno po dinamici kojom će se povećavati broj zaraženih i ako će se povećavati kršenje samoizolacije. Tako su napravili i drugi", rekla je Markotić.

Jasne riječi talijanskog premijera

Izbjegavanje riječi “karantena” nije iznenađujuće ako se šire pogleda komunikacijska strategija Plenkovićeve vlade: dedramatizirati, ljude navikavati na poteze koji će se tek povući, a onda ih odjednom uvesti. Jasni rokovi i jasno nazivanje “epidemioloških mjera” karantenom ne uklapaju se u taj pristup.

>> Vlada ima ozbiljan problem s komunikacijom o koronavirusu

Nasuprot tome, talijanski premijere Giuseppe Conte nije okolišao kada se 9. ožujka usred noći obratio naciji i proglasio da cijela Italija ide u - karantenu. "Naše navike se moraju promijeniti odmah", rekao je Conte.

"Potpisat ću odredbu koju mogu svesti na 'ostanite doma'. Neće više biti 'crvene zone na poluotoku'. Cijela Italija će postati zaštićena zona", istaknuo je.

Conte je tada najavio rigorozne mjere, u tom trenutku mnogima šokantne, koje je talijanska vlada onda još postrožila, pa je zapravo gotovo cijela zemlja ostala u karanteni. Vlada je naredila da se zatvore restorani, kafići i većina dućana. Dodatno, naredila je zatvaranje škola i sveučilišta i rekla svima da ostanu kod kuće do 3. travnja osim ako izlazak nije nužan. Van se u međuvremenu smije samo ako se ide na posao, u kupovinu u periodu dok prodavaonice rade ili liječniku.

Mjere u Italiji i Hrvatskoj nisu jako različite

>> Talijanske vlasti kažu da će se karantena možda morati produžiti

Situacija u vezi toga nije puno drugačija od one u Hrvatskoj, koja na sreću ima mnogo manje zaraženih koronavirusom nego Italija. No, mjere su slične, obje su zemlje u karanteni. Italija definitivno u strožoj.

Pogledajmo, primjerice, Odluku vlade o obustavi javnog prometa i ograničavanju linijskog obalnog prometa od 21. ožujka. 

U njoj se na 30 dana obustavlja javni promet, a privremena obustava odnosi se na: “javni linijski promet putnika u unutarnjem cestovnom prometu, izuzev autotaksi prijevoza, javni linijski prijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prometu, javni prijevoz osoba u željezničkom prometu, tramvajski i drugi javnogradski promet, sve ostale nespomenute vrste javnog prijevoza (žičare, uspinjače, drugo)”. Također se zatvaraju svi autobusni ili željeznički kolodvori. Razlog? Zbog “znatno povećanog rizika prijenosa bolesti COVID-19”.

U međuvremenu je donesena i odluka da svatko mora boraviti u mjestu svojeg prebivališta, čime su smanjena putovanja unutar Hrvatske, što policija aktivno provjerava na cestama. Na vanjskoj granici već odavno postoje razna ograničenja.

Sve to je ništa doli “ograničenje pokreta ljudi i roba s ciljem sprečavanja širenja bolesti i zaraze”, dakle karantena. Bez obzira na to htjela vlada to tako nazvati ili ne.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara