Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto
Foto: Hina

EKONOMIJA je u prva tri mjeseca ove godine porasla za 3,9 posto, što je za hrvatske prilike solidan rast, i svakako dobra vijest.

Plenković se danas na sjednici vlade pohvalio da je "politika vlade" zaslužna za rast.

"Dakle radi se o kontinuiranom rastu 19 kvartala za redom i ovaj put i više od samih naših projekcija. Mi smo procjenjivali stopu rasta od 2,6 posto za cijelu godinu, a ovaj rast nas svrstava u zemlje EU-a s najvećim rastom BDP-a. Ohrabrujuće je i to da se rast bazira na povećanom izvozu, povećanju javnih ulaganja i apsorpciji europskih sredstava u provedbi velikih infrastrukturnih projekata, ali i zahvaljujući politici vlade koja je kroz poreznu reformu i razne druge oblike te kroz administrativno rasterećenje građanima ostavila više sredstava, tako da je porasla i potrošnja. Trebamo biti realni za preostale kvartale, ali ovaj rast će svakako doprinijeti rastu na razini godine", rekao je Plenković. 

No teško da si zasluge za ubrzanje rasta može pripisati Plenkovićeva vlada jer do sada nije povukla niti jedan ozbiljan potez koji bi olakšao poslovanje, privukao veće privatne investicije i dinamizirao ekonomiju kako bismo barem pokušali uhvatiti korak sa zemljama srednje i istočne Europe poput Češke, Slovačke ili Poljske kojima su stope rasta od 4 ili 5 posto postale normalna pojava.

Hrvatska po konkurentnosti u društvu Venezuele

Da je tome tako dovoljno je pogledati bilo koju analizu koja se bavi konkurentnošću ili lakoćom poslovanja u Hrvatskoj.

Hrvatska se na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne našla u društvu Venezuele, Mongolije i Argentine. Zauzela je 60. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije.

Kao najveće slabosti identificirani su pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva, financiranje mirovina te imigracijski zakoni.

Također, upozorava se i na nisku zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, probleme u privlačenju talenata, obrazovanja zaposlenika, transferu znanja i općenito slaboj prilagodljivosti na promjene.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2019. godini navedeni su reformiranje javne administracije i lokalne samouprave, razvoj i reformiranje obrazovnog sustava, povećanje efikasnosti suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice, smanjenje udjela javnog sektora u cjelokupnom gospodarstvu i reformiranje pravosuđa.

Sve su to problemi i reforme na koje se godinama upozorava, no ni Plenkovićeva vlada, kao ni prethodne, nema se hrabrosti, a vjerojatno ni znanja, s time suočiti.

Polovica tvrtki ne bi ponovno izabrala Hrvatsku za ulaganje

Možemo se prisjetiti i gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, najveće bilateralne gospodarske organizacije u Hrvatskoj, koje je u veljači ove godine provedeno među 150 tvrtki članica Komore te u nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj, a koje je pokazalo da gotovo polovica tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ne bi ponovno izabrala Hrvatsku kao poslovnu lokaciju.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je s prošlogodišnjih 68% na 54%. Pritom je ovaj broj do 2017. godinama iznosio visokih 80%, a ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe koji iznosi 79%. Kao glavne razloge svog nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Hrvatska na Doing Business listi iza Srbije i Crne Gore

Krajem listopada prošle godine objavljeno je i izvješće Svjetske banke (SB) o regulativi poslovanja Doing Business, u kojem je Hrvatska zauzela 58. mjesto među ukupno 190 zemalja, što predstavlja pad za sedam mjesta.

Najlošiji je plasman Hrvatska zabilježila u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola, potonuvši na 159. mjesto, sa 126. mjesta godinu ranije.

Daleko najveći pad na rang-ljestvici SB-a Hrvatska je zabilježila u kategoriji pokretanja poslovanja, na 123. mjesto, nasuprot 87. mjestu na ranijoj ljestvici.

Hrvatska je nazadovala i u kategoriji dostupnosti kredita, skliznuvši na 85. mjesto sa 77. Pogoršanje je zabilježeno i u kategoriji zaštite prava manjinskih dioničara, iskazano u padu Hrvatske na odgovarajućoj ljestvici s 29. na 38. mjesto.

Blago je nazadovala, za dva mjesta, u kategoriji izvršenja ugovora, zauzevši 25. mjesto, u odnosu na 23. mjesto ranije.

Od zemalja u hrvatskom okruženju bolje stoje Srbija na 48. mjestu, Crna Gora na 50. mjestu te Mađarska na 53. mjestu. Bolji plasman ima i Rumunjska na 52. mjestu, dok se Bugarska plasirala odmah iza Hrvatske zauzevši 59. mjesto. Bosna i Hercegovina je na 89. mjestu.

Iz svega navedenog vidljivo je da se Hrvatskoj gospodarski rast događa slučajno, po inerciji. Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu recesiju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara